If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above.
You may have to register before you can post: click the register link above to proceed.
To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.
M
madija,ž. mn omama , prevara
madupac, pca m ( lati.manceps, najamnik) jak momak , momcina
mazija, e ž celik , nado; u izr. vaditi iz vode –vjerovati u nemogucaže
mal, imovina u stoci , stocni fond
manit, lud
mamuriti, im. nesvr. (tur., mamur, ureden) uredivati, obradivati (o imanju)
medaš, kamen koji oznacava granicu imanja
mestva, ž- u mn. tanka kožna obuca bez peta
miva,e ž (tur. meyva) voce, plodovi uopšte
mimo, u izr. – ljudi- drugacije (u odnosu na druge) posebno
milet, a m (tur. millet) narod , svijet
mrcava,,e ž- gusta, mracna i teško prohodna šuma, predio.
mučki, pril., na prevaru , podmuklo,
muštuluk , -a m (tur. mustuluk) dobar glas, radosna vijest.
N
nalce, potkovice
navaliti, navalim svr. fig pripisati, reci, dodati nekome nešto
na jabane, na odmoru
nazor, pril. na snagu, silom
nam, a m. glas, trag ugled
naopako, pril. 1. kako ne treba, nevaljalo, 2 . na leđa , natrag.
napokleku, pril. nestabilno, sklono padu (opasnost i sl) fig. sklono promjeni.
napremase, pril. prema sebi; na daljinu.
nebatlija, -e m- nesrecnik
nebolece, pril. nemilice, nemilosrdno.
nožice, makaze
O
obestragati, -a m svr. (bez traga) uništiti, upropastiti
obijediti, im svr. oklevetati
obisti, obidem, svr (o)probati, okusiti (o jelu)
objeručak,. pril punim srcem , iskreno
obršiti, im sve nastradati, nesrecno završiti
oburvan, a o razrušen, srušen.
odvrnuti, odvrnem svr. odvrtati.
odmoliti, odmolim, svr. molbom , molitvom dobiti (nešto, nekoga)
okle , pril. odakle
oko, a fig. okno; luk mosta.
okrnjak , rnjka, m. ostatak polomljenog oružja, krnjetak.
oladiti, im. svr. fig. ubiti
oli, up. rec. hoceš li
onomlani, pril. pretprošle godine , prije dvije godine,
omar, - ara m. šuma
omut, a gomila, copor.
opominjati, em. nesvr. sjecati se, spominjati
oprežina, e.ž- donji dio stomaka.
ordija, -e ž. (tur. ordu) vojska, masa
otale, pril. odatle
oteliti se, svr. u izr. poci za rukom, prosreciti se
otole, v. otale
otpagavati, agavam nesvr. trijeti izdržavati; u izr. svacim – biti svega željan, živjeti u oskudici
ožica, kašika
odžak, aka m,. (tur osak) kuca; bratstvo.
P
palac, palca, ,m (ital. palazzo) palas, palata, dvorac.
palošina, e ž . dvosjekli mac. pamtiša, e m osoba dobrog pamcenja.
pancijer, a m (ital. panziera) ratnicki oklop, pancir.
panjkati, am. nesvr. ogovarati, klevetati
papaz, a m- snažan, jak čovjek¸silesija
pasati, am svr. proci, minuti (o vremenu)
ped, i ž. pedalj mali dio prostora.
petrahilj, - ilja. m. (grc) epitrahilj, (dio odjece koju pravoslavni sveštenici nose sprijeda o vratu za vrijeme vršenja obreda)
peškeš, dar , poklon.
pizma, e ž. (grc peisma) mržnja, zloba, pakost.
palicnik,a m niko, nijedan.
pisati, pišem, nesvr. ozbiljno shvatati, cijeniti
pirun, viljuška
planuti, -em svr. naglo pocrvenjeti (u licu), reagovati žestoko
pogan, i ž i m (lat. paganjus) nevaljalac, nitkov , necovjek
poganski, a o koji ima osobinee pogani, necastan, nevaljao
poharčiti, potrošiti ili upropastiti.
podapeti, podapnem zategnuti, (namjestiti kožu na gusle)
podina, e u uzr kao sa – skliznuti, brzo i lako pasti.
podinatiti se, inatim se svr. odgovoriti inatom, zainatiti se; zavaditi se.
pomet, am u izr. biti vjetru na – biti na zlu udaru. hladnoća, zima.
ponta, e ž (ital. punta) uzvišenje, vidno mjesto uopšte,
ponjava, bijela vunena tkanina
poopaziti, im svr. zapamtit; ispoštovati.
posrnuti, posrnem, svr. spotaci se klecnuti (o konju)
poturnuti, em svr. zapostaviti, odbaciti.
poša, e ž povez oko glave, marama; v. calma; turban
prede, pril. prije, ranije.
pretijek, a m presretanje.
prizirati, (se) em. (se) nesvr. prividati, pricinjavati.- se
pripuciti, im svr. staviti (namjestiti) na nešto.
prismakati, - ismacem nesvr. jesti pomalo smoka (mrsa) uz suvu hranu (hljeb)
pritaknuti, itaknem nesvr. fig. doprinijeti necijem lošem položaju, (pri) dodati necijem zlu. i sl.
pritući, ucem svr. dotući, usmrtiti.
prlo, -a s okomito zemljište (bez rastinja) koje se osipa.
prokop, a m iskopano mjesto za temelj neke gradevine; fig. kucni prag.
procelje, a s celo stola; pocasno mjesto.
prsimice, pril. hrabro, na juriš, isturenim prsima.
pusat, -a m (tur) puna konjska oprema.
R
razjagmiti, im svr. brzo zauzeti, ugrabiti, osvojiti.
razi, prid. neprom. (tur razi) voljan, raspoložen, rad
razmaknuti, razmaknem svr, rastrgnuti, raskomadati, ubiti
razminuti se, razminem se svr. proći, završiti se.
razurati se, am. svr. uništiti se, upropastiti se (imovno)
razobadati se, pomamiti se
rapa, podvodna pećina
rasplaćuganica, osoba koja ne vodi računa o ličnoj higijeni
remetli, prid. neprom rahmetli, pokojni
rogiti se, rogim se , nesvr. fig. ljutiti se, žestiti se
S
sać,.poklopac za pečenje hljeba ispod saća
safa, caša
savardak, -aka m koliba kupastog oblika od dugackih debala
salećeti, etim svr. napasti, ustremiti se na nekoga
svojština,e ž rodaštvo, svojatanje.
svrnuti, svrnem, svr. odvojiti, skinuti, zguliti (o mesu), navratiti
sekati se, -am se nesvr. boriti se, prepirati se.
sigurati, am. svr. pripremiti, spremiti.
sirak-aka m.sikoce,sirotan.
sjaziti se-azim se svr.skupiti se, okupiti se (o ljudima)
skontati-a m.fig.sracunati,povezati:smisliti.
skorovečernjak,-a m.odskorašnji bogataš,skorostek,skorojevic.
skučiti-im.fig.saviti,sniziti;umanjiti.
slučiti se,-im.svr.dogoditi se,desiti se.
snebivati se-ebivam se nesvr.sramiti se,stidjeti se.
sololjebnik-a m.onaj sa kojim se jede so i hl****prijatelj.
sofra-e ž.svecana trpeza;rucak.
spor-a,-o,dugotrajan;dugovjek.
sprema,-e,ž.oprema
sprštiti,-im.svr.fig.uništiti,ubiti.
spičiti-im svr.otići (obično daleko)
steg-a m.zastava,barjak.
stima-e ž.čašcenje,čast.
strv,-a m.i ž.fig.trag,pomen.
strvati,-am svr.pjesn.uništiti,satrijeti.
strž-a(bot.Quercus sesseliflora)vrsta hrasta.
strn,-i ž.strnište,strnjak.
struga-e ž.vrata na toru;tor
survati se-am se svr.fig.pasti;nestati.
surljati se-am svr.skotrljati se,stropoštavati se
sustopice,pril.u stopu,u korak.
Š
šešana-e ž.vrsta starinske puške(sa 6 spiralnih žljebova na unutrašnjem zidu cijevi)
šenuti (se), pomjeriti se, ustupiti mjesto
šinuti-nem svr.snažno udariti
šindra-dašcice(od pola metra dužine)za pokrivanje kuca
štica,ž,-daska
štruglja-posuda za mužu stoke
šćar,1.jedn.imperf.gl.»šceti»,hoćah.
T
tavlenik-ika m.konj iz tavle(štale)štalski konj.
talik-a m. sreća
taulin, kuhinjski sto
tevtisati-em svr.nasilno umirati,porobiti.
temenisati,-išem nesvr.pokoravati se,klanjati,klečati.
tefter-a m.(grc.diftura,tur.defter)bilježnica,knjiga;popis.
toke, toka mn.metalne pločice koje su se nosile na grudima kao ukras i zaštita.
treviti se-im se zateći (na odredenom mjestu)
trsiti,-im svr.fig.skloniti,otresti,odbaciti;u izr.-davola s vrata završiti, svršiti(sa nekim)
tučaroš-osoba sklona konfliktnim situacijama, koja voli borbe
U
uvrćeti-tim.svr.u izr.-u uši-ubijediti,uvjeriti(u nešto)
ugonetati-onecem svr.dobro predvidjeti,potrefiti.
utreznuti-em svr.fig.slučajno naići,nabasati
ugrentati-am svr. smjelo,na rizik ući,zagaziti
udrobiti-u izr.u mnogo-lakomo postupiti;pokušati nemoguće
uzica,-e ž.komad konopa,užeta;u izr.spustiti se na uzicu povjerovati.
uzocas-pril.naopako,na sreću.
uzur-ura m.bezbriznost,mir.
uzurlija,-e m.gotovan(obicno kad se dohvati snage)pomamnik,silnik
uklinjati se,uklanjam se-nesvr.poslužiti se uklinj, bruku sramotu.
ulak,-aka m.glasonoša,pismonoša.
uplekati-am(ital.implicarsi)svr.I.utisnuti,ugurati II.- silom se umiješati u neki posao
učitlučiti-im svr.pretvoriti u čitluk,porobiti.
urljika,-motka za ogradu,duža.
V
vagan-posuda za jelo slicna tanjiru
vakat, vakta-m.(tur. vakit)(odredjeno)vrijeme
vanjela-e.ž.(ital.flanella)džemper, pulover
vizir-ira.m(franc.visiere)mušica,nišan
vješt-a-o koji zapaža,primjecuje;u izr.ne ciniti se-biti ne zainteresovan.
vlaka-e ž.trag
vrat,u izr.-slomiti uništiti,upropastiti
Z
zavardati-am svr.početi prepirku,posvadati se
zavrgnuti-em.svr.uzeti,zabaciti.
zavući-ucem.svr.skloniti,sakriti.
zagudeti-im,svr.1.zaguslati;2.fig.oglasiti se.
zazor-a m.osjecanje krivice,stid,nelagodnost.
zajsto-pril.zaista.
zakrvomutiti-omutim svr.do krvi zavaditi,zakrviti.
zakročiti,zakrocim-svr.opkoračiti konja,pojahati.
zaloga-e-ž. a)stvari od vrijednosti(nakit, oružje).b)vrijednost,bogastvo(opšte)
zanovetati-ovetam nesv.besmisleno pričati,naklapati,blebetati.
zaranci,zaranka-m .mn. kasno posle podne; vrijeme uoči predvečerja.
zaskakati, zaskacem, nesvr. zalaziti za leda, opkoljavati.
zatarati, -am svr. pjesn. zataškati, zabašuriti.
zatucati, -am nesvr žustro kleti, proklinjati udarajuci kamenom u kamen.
zvanica, -e m. i ž. pozvani gost (na slavu, svadbu i sl.)
zvek, u izr. raditi o zveku izazivati skandal, nesreću.
zveknu(ti), prazna bakraclija, izr. ne uzjahati konja; poginuti. V i bakraclila
zdanije, - a zdanje, građevina.
zdizati, -žen. nesvr., silaziti sa stokom ujesen sa planine (katuna) u selo; u izr. – nekome planinke otjerati nekoga sa katuna.,
zevak,a m zijevanje; fig. odmor.
zeman, -ana. m. (tur. zeman) vrijeme, doba.
zendil, a, -o (tur . zengin) bogat.
zijevati, -am. nesvr, ispuštati dušu, umirati,
haj i ja da se ukljucim malo
kao prvo da ispravim rijec GARIB neznaci sto je napisano vec znaci jedan covek jedinka
Hmmmm,nisam siguran Riki jer vazda bi se za neku staru i onemocalu osobu reklo:
Ehhh onaj veseli garib...i ja sam slijedeci tu logiku ovu rijec uvijek koristio u tom kontekstu.
Neznam sta misli profesor @Liliput o tome???
Kardesim ben okadar turkce bilmiyorum...Yardim edebilirmisin???
ja profesor nisam ne daj Boze,a i ti znas turski.
rec gariban se koristi kad nam je zao nekog.naprimer kad je neko siromasan ili kad izgubi nesto vrijedno,npr.clana porodice.al se najvise koristi za nekog kome treba pomoc.bar ja toliko znam...
Ko je citao knjigu "Kucni prag" od Velibora Velickovica, znace da na kraju knjige ima rijecnik manje poznatih rijeci i izraza!!!
Evo ja cu da pocnem da prepisujem malo po malo iz toga!
Mozda i nisu sve turcizmi u pitanju, mozda poticu sa nasih krajeva, pa eto da zajedno odradjujemo ovo, ako je moguce?
Ako neka vec ima dupla, neka oprosti, nije na odmet
hablet (ablet) – blesav, lakomislen
hava (ava) – vazduh avlija – dvorište hadum (adum) – evnuh, uškopljenik hairli (airli) – srecno, sa srecom aićan – smiješan, cudan akšam – sumrak hal (al) – bijeda, zlo, nesreca Alahraziola sende Bajram mubarek olsun – uzvraćanje na cestitku Bajrama i Kurban Bajrama Alahu šućur – Bogu hvala Alejhisselam – neka mu je spas od Boga alahrametelje – Bog da mu dušu prosti, Bog da mu se smiluje, Bog mu dao dženet alahtiber – izgleda aman–aman – uzrecica za cudjenje aman jarabi – aman, dragi Bože amanet – zavet, poruka, usmeni testament antrešelj – prostor na samaru izmedju punih vreća asli – zaista, sigurno, sva je prilika hastal – seoski dugi sto hatati (atati) – imati volju za nesto, željeti za necim, mariti hatula (atula) – isturni deo zida, banak
Zlatko,ja sam od knjige "Kucni Prag" procitao onaj deo koji je bio dostupan za citanje putem ovog foruma...Svideo mi se i svakako imam nijet da kupim tu knjigu,prije svega da bih imao kompletniju sliku o knjizi a bezbeli i o piscu,(inace profesora Velickovica veoma cijenim.)
Tepsija,
Sudzuk,
BALKAN-od rijeci BAL-med i KAN-krv...dakle medena krv ili slatka krv.
Nisam siguran da je ovo znacenje verodostojno...mada 500 godina pod Turcima i podudarnost rijeci Balkan sa ovim Turskim prevodom trebalo bi da ima nekog smisla.
A ovo sam nasla negde na netu....
Bezbeli - naravno, mora tako
Ačkolsum - nikad nisam skontala, zapravo, šta ovo znači, ali analizirajući babine riječi u kontekstu rečenica u kojima je koristila ovaj termin trebalo bi da znači nešto kao odlično, super ili možda bravo.
Akrep - na Netu sam pronašla da znači škorpion, ali ona ga upotrebljava označavajući neku pogan, ljigu od čovjeka, bijedu itd.
Bazarđan (valjda ::ups: - čovjek koji prodaje po principu "od vrata do vrata"
Belenzuk - valjda bi ovo trebalo predstavljati neki nakit. U babinom stilu ide ovako: Šta si natakla te belenzuke?
Budžak - znamo svi šta znači, nemam pojma da li je riječ o turcizmu, al' ovo mi je baš odličan izraz
Bururet - padavičar(ka), kako to baba meni tepa. Valjda znači nesvjestica.
Cvancika - u vrijeme Aneksije BiH dvadeset krajcara. Ostalo do danas, kako ja to tumačim, u obliku cvaja.
Citra - žičani instrument, no, meni je zanimljivo za spomenuti da je izraz gitra (od gitara) najvjerovatnije izveden kombinovanjem
Ćemane - gusle
Dadža - nevrijeme
Denjiz - kol'ko sam ja skontala, trebalo bi da predstavlja neku veliku vodu il' šta li već
Dinsuz/Ugursuz - ne znam da li baš znači isto, al' ga baba izvor upotrebljava u istom/vrlo sličnom kontekstu. Dakle, pogan od čovjeka, ništarija, čovjek bez morala, spadalo, nevjernik
Duvar - zid. Fakat volem ovaj termin.
Džeferdar - puška, al' jako fino ukrašena. Ostala je u mojoj porodici još od vremena kada ju je neki moj pra pra dobio od bega sa kojim je bio u kmetovskom odnosu.
Đaurski/valjda odgovara Kaurski - nevjernički, hrišćanski, na vlaški način
Jooo, ima toga još pravo mnogo, a neda mi se sad.
__________________
Bila sam na IQ testu. Srećom bio je negativan.
