If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above.
You may have to register before you can post: click the register link above to proceed.
To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.
Četvrta godišnjca smrti prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića
Danas se navršavaju četiri godine otkako je u 78. godini života preminuo prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović. Prije četiri godine, 22. oktobra, na dan dženaze, Aliju Izetbegovića ispratilo je više od 100.000 poštovalaca, prijatelja i simpatizera.
U povodu obilježavanja četvrte godišnjice od smrti Alije Izetbegovića, danas će u sklopu Memorijala "Kovači“ u Sarajevu, na prostoru kapi-kula biti otvorena Muzejska postava "Predsjednik Alija Izetbegović“.
Postavku posvećenu životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH otvorit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i predsjednik Savjeta Muzejske postavke dr. Denis Zvizdić.
Istim povodom u večernjim satima bit će upriličena akademija u Narodnom pozorištu Sarajevo kojoj će, među ostalim, prisustvovati član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić.
Kapi-kule Ploča i Širokac povezane bedemom u kojima je smještena spomenuta muzejska postavka simboliziraju odbranu grada, a time i Izetbegovićev život i djelo posvećene odbrani neovisne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine.
U kuli Ploča nalazi se postavka posvećena političkom i privatnom životu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH, a postavka u kuli Širokac govori o nastanku i stasanju Armije RBiH i njenom vrhovnom komandantu.
Među vrijednim eksponatima koji svjedoče o vremenu odbrane Bosne i Hercegovine i najviših civilizacijskih vrijednosti su i brojna priznanja dodijeljena prvom predsjedniku neovisne BiH te biblioteka svih djela čiji je autor Alija Izetbegović, koja su prevedena na devet svjetskih jezika i koja govore o odnosu Istoka i Zapada te pitanjima vezanim za poimanje savremenog svijeta s aspekta islamske tradicije i duhovnosti.
Ovogodišnje manifestacije posvećene obilježavanju godišnjice Izetbegovićeve smrti organizirane su pod sloganom "Pišimo historiju istinom".
"Ako hoćemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajući svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvjet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije, ali i da njeguje jedan ideal bosanske države", kazao je Izetbegović 1996. godine.
Sutra se navrsava peta godisnjca od smrti rahmetli Alije Izetbegovica...
Ucenjem Fatihe,prisetimo se za trenutak tog nesvakidasnjeg coveka koji je,svojim radom,trudom,zalaganjem,,i recicu vizijom,obelezio jednu tesku ali ,u isto vrijeme i blistavu epohu u istoriji Bosnjaka.
On je mogao pozvati u vjerski rat. On je mogao pozvati u vjersku i nacionalnu mržnju. On je mogao pozvati u osvetu zbog svojih stradanja. On je mogao pozvati u osvetu protiv Srba, Crnogoraca i Hrvata zbog stradanja Bošnjaka u ovom najzadnjem genocidu.
On je prvi Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, i to za vijeke vjekova.Umni vođa naroda koji nije smio postojati. Idejno-politički vođa države koja nije smjela postojati. On je vodio Bosnu i Hercegovinu kad je skoro cijeli svijet bio protiv nje.
Rahmetli Alija Izetbegović se nije dao pokoriti nametnutim mu, kao i nama, sistemu. On ga je vidio, spoznao i suprotstavio mu se. On ga je prokazao. Oni, koji su to mogli razumjeti, i koji su mu vjerovali, su ga podržali. On je imao podršku većine. U njegovom Kabinetu su bili patrioti Bosne i Hercegovine sviju vjera i narodnosti.
Njegov poziv na razmišljanje, „Islamska deklaracija“, u svom samom naslovu, u današnjem svijetu i vjersko-etničko-političkom podneblju, zvuči agresivno. Razlog tome je da živimo u vremenima kad se sve greške svih postojećih sistema upravljanja ljudima nastoje prebaciti na jedan nazivnik kojeg se relativno jednostavno identificira - Islamizam. Ne znam odakle je došla ova kovanica, ali mi je kao kršćanu jasno da je, u najmanju ruku, zloćudna i pakosna i uvredljiva.
„Islamska deklaracija“ nije nikakav poziv u vjersku mržnju i rat. Ta izjava je poziv za narodno, vjersko i društveno-političko osvješćenje jednog naroda kojeg su stoljećima zatirali u njegovoj vlastitoj postojbini.
On je prvi Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, i to za vijeke vjekova.Umni vođa naroda koji nije smio postojati. Idejno-politički vođa države koja nije smjela postojati. On je vodio Bosnu i Hercegovinu kad je skoro cijeli svijet bio protiv nje.
On se nikad nije prihvatio puške, međutim je zbog nekih šezdeset stranica filozofskog razmišljanja dobio četrnaest godina robije. Samo to ukazuje na sumanutost svijeta u kojem živimo. On je sve nas, i Bošnjake i druge, svojim djelom upozoravao na prave, izvorne opasnosti. Zbog toga je bio opasan velikom sistemu.
Iste godine kad je Inkvizicija prognala sefardske (španjolske) Židove, srpski hajduci su po prvi put provalili u Srebrenicu. To je bilo 1492., po gregorijanskom kalendaru. Bosna i Bošnjaci su prihvatili i udomili sefardske Židove, a potom ispratili srpske hajduke natrag preko Drine. Židovi su sobom donijeli svoje narodne i vjerske artifakte, među kojima je bila i Sveta knjiga „Hagada“, jedan od šest primjeraka koji još uvijek postoji.
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, kojom je predsjedavao Alija Izetbegović, je čuvala i sačuvala tu Svetu knjigu. Da je to bila ikakva „fundamentalna“, „nacionalistička“ ili „islamistička“ vlada, ta Knjiga ne bi danas postojala.
Da je on htio napraviti malu muslimansku zajednicu u kršćanskoj Europi on ne bi bio ovlastio mene, rimo-katolika, da organiziram vojno-materijalnu pomoć. U takozvanim „mirovnim pregovorima“ koji su se vodili u ono doba u Ženevi, svima je postalo jasno da se ne radi o miru nego o uništenju Bosne i Hercegovine
Dobrovoljna organizacija rodoljuba Bosne i Hercegovine je radila u Ottawi između 1992. i 1995. godine. To je bio „Informativni ured Bosne i Hercegovine“, kroz čiji rad smo organizirali javno-političke nastupe i slanje medicinske pomoći. Međutim, to svakako nije bilo dovoljno i trebalo je pomoći vojno-oslobodilački napor i žrtvovanje naroda koji nije nikad htio rata.
Pod-predsjednica demokratski izabranog Upravnog odbora „Informativnog ureda Bosne i Hercegovine“, nakon hitnog zasjedanja, me je poslala u posebnu misiju. Ja sam se toga prihvatio uz uvjet da dobijem ovlaštenje, koje je ovdje priloženo.
Na osnovi zaduženja našeg ureda i ovlaštenja Predsjednika, ja sam putovao u tri zemlje. Naravno, UDBA, a potom i britanska MI6, su postali jako zainteresirani i pomno su pratili moj put, pogotovo kad sam se pojavio u Aziji. Kršćanin, koji organizira vojno-materijalnu pomoć za Bosnu i Hercegovinu, u trenutku kad kršćani ubijaju Muslimane! To je bilo nepojmljivo onda, a i danas je.
To nije bilo nepojmljivo Predsjedniku Izetbegoviću.
Ja sam živi dokaz da rahmetli Alija Izetbegović nije radio na stvaranju male muslimanske državice na Balkanu. On je bio branitelj cijele Bosne i Hercegovine i njenih naroda.
"Ako hoćemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajući svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvjet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije, ali i da njeguje jedan ideal bosanske države", kazao je Izetbegović 1996. godine.
In Memoarim Alija Izetbegovic
