SJENICA.com forum


If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above. You may have to register before you can post: click the register link above to proceed. To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.



Religija islam, pravoslavlje i ostale vere...

Reply
Old 29-09-2014   #1
iSelektor
Hanumovac
Domaćin
 
iSelektor's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: SJENICA
Posts: 9,498
Default Evropski islam: Lekcije s Balkana

Oko 17 miliona muslimana danas živi u Evropi. Ova činjenica podgrejava dijalog o sposobnosti islama da se prilagodi zahtevima modernih demokratija. Oni bi po tome bili "novi" stanovnici Starog kontinenta, sa kojima se tek treba dogovarati o modusima suživota.

Ina Merdjanova, profesorka s dablinskog Koledža "Triniti", autorka niza publikacija o islamu u evropskom kontekstu tvrdi da muslimani nisu novi stanovnici Evrope.


Baščaršija u Sarajevu

Ko je u potrazi za uspešnim modelima društvene integracije muslimanskog stanovništva, neka baci pogled na Balkan, poručuje Merdjanova na predavanju u Beču.

Kao analitičarka suživota balkanskih religioznih i etničkih zajednica, Merdjanova nije nepoznata na prostorima bivše Jugoslavije, premda, opet, nije slučajno da je najpoznatija u Sarajevu.

U izdanju tamošnjeg Centra za napredne studije, ovog leta je upravo izašao iz štampe prevod njene starije knjige "Religija kao pokretač razgovora".

Sada je bila u Beču da bi na poziv ovdašnjeg Instituta za humanističke nauke održala nekoliko predavanja i predstavila svoju najnoviju knjigu "Otkrivajući Umu: Muslimani na Balkanu između nacionalizma i transnacionalizma". (Uma ili umat u islamu označava zajednicu svih vernika, odnosno čitavog islamskog sveta -pri. red.)

Balkanska škola

Merdjanova, rođena 1964. u Bugarskoj, nije ni romantičar ni idealista. Ona ne ignoriše činjenice starije i novije istorije o teškim međureligijskim obračunima između lokalnih hrišćanskih i muslimanskih zajednica.

Ona ne ignoriše ni činjenicu da se od početka 19. veka više ne može govoriti o hrišćanskim "zajednicama", već o nacijama; i da je glavni problem dugo bio, ponegde i ostao, stav koji je lokalno muslimansko stanovništvo zauzimalo prema formiranju modernih nacija na Balkanu.

Jesu li bili deo tog procesa ili ne, u kojoj meri, na čijoj strani i gde su povlačili granicu kooperacije.

Ali, ako se pažnja skrene sa povremenih momenata radikalne netrpeljivosti, otvara se pogled na duže periode međusobnog prihvatanja, poštovanja i razumevanja, kaže Merdjanova.

Prema njenom mišljenju, osnovna je sledeća činjenica: Ako ostatak Evrope često deluje nesigurno, kako osigurati integraciju muslimanskog stanovništva druge ili treće generacije useljenika, balkanske države imaju u tom pogledu mnogo više i iskustva i uspeha.

Kako osigurati uvažavanje principa sekularizma, državno definisanog pravnog i političkog sistema? Kako građane muslimanskog porekla interesno i emotivno vezati za hrišćanski dominantne kulture? Tako, poručuje Merdjanova evropskim političarima, što ćete pogledati kako se sve to radi na Balkanu.

U svojoj najnovijoj knjizi "Otkrivajući Umu", ona se obračunava sa stavom da su muslimani "strano telo" u odnosu na evropska istorijska iskustva. Kao argument navodi uspešne primere s Balkana, gde su muslimani, stalno u procepu nacionalnih i transnacionalnih silnica, razvijali lokalno obojene modele integracije u većinska hrišćanska društva.

Ko su balkanski muslimani?

Merdjanova računa da u regionu živi oko 8,5 miliona autohtonog, većinski sunitskog muslimanskog stanovništva: najviše u Albaniji (2,3 miliona), najmanje u Sloveniji (49.000).


"Otkrivajući Umu"

Krivulja, međutim, tako izgleda samo kad se gleda na državnom nivou. Ako se podignemo na nivo kulture ili društva, onda su brojevi mnogo koncentrisaniji: četiri i po miliona od tog ukupnog broja, znači nešto više od polovine pripada zajednici čije su granice određene albanskim nacionalnim identitetom i jezikom.

Jezičku zajednicu slovenskih muslimana (srpski, hrvatski ili tzv. bosanski) čine, preko državnih linija, između dva i po i tri miliona autohtonih stanovnika Balkanskog poluostrva. Kulturna zajednica turskog jezika (uglavnom Bugarska i Grčka) broji oko milion članova; Roma je oko pola miliona, premda bi realni brojevi mogli biti dosta viši, smatra Merdjanova.

Šta je njihova prednost? Kako pripadaju domaćem stanovništvu – bez želje da se ovde ulazi u kompleksne etimologije – oni su od početka bili tu, kao svedoci nezaustavljivih procesa sekularizacije, racionalizacije i modernizacije hrišćanskih društava i država od evropskog prosvetiteljskog perioda do danas.

Ono što je za neka muslimanska društva iz šireg arapskog i azijskog prostora neprihvatljivo, bogohuljenje – državno pravo, jednakost polova, individualizam – za dobar deo balkanskih muslimana je činjenica do koje su došli po pravu rođenju, deo njihovog identiteta, kulturološki osigurani softver koji im nije stran čak ni kada ga ne prihvataju u potpunosti.

Nacionalno, volim te transnacionalno...

Ali, šta sa svim onim autorima koji upozoravaju da je transnacionalni islam i te kako stekao uticaj među balkanskim muslimanima, prevashodno u Bosni i na Kosovu, kao direktna posledica serije građanskih ratova u kojima se raspadala Jugoslavija?

Taj problem postoji, kaže Merdjanova. Iz Irana, Turske, mnogih arapskih zemalja stizala su finansijska sredstva, dolazili islamski borci i radikalizovali transnacionalne identitete lokalnog stanovništva.

Na taj način "tradicionalni islam" lokalnog kolorita, koji se u poslednjih dvesta godina formirao kao manjina i pomirio sa statusom manjine, počeo je da gubi atraktivnost za deo balkanskih muslimana.

I sama Merdjanova je deo globalnog ambigviteta koji prati kontakte hrišćanskih kultura i njihovih sekularnih država sa muslimanskim segmentom koji ne pravi razliku između kulture, religije, države i prava.



Svoju stariju knjigu o Balkanu "Religija kao pokretač razgovora" napisala je zajedno sa kanadskim akademikom Patrisom Broderom, od prošle godine direktorom istraživanja u bečkom Centru za međureligiozni dijalog "Kralj Abdulah" u Beču koji finansira Saudijska Arabija.

U transformaciji bosanskog islama, u slabljenju njegovih nacionalnih a jačanju transnacionalnih elemenata, Saudijska Arabija svakako nije neutralni igrač.

Ipak, tvrdi Merdjanova, pojedinačni slučajevi na stranu, ta panislamska platforma nikada nije ozbiljnije materijalizovana među balkanskim muslimanima.

Paralelno sa institucijama transnacionalnog islama koji kreće u lov na duše po Bosni, Kosovu, Makedoniji i drugde, nije oslabila ni snaga lokalnih islamskih teologa koji se bore za reprezentativni status "svog" nekoliko stotina godina starog lokalnog islama.

Budućnost "evropskog islama" leži u kapitalizaciji iskustava "balkanskog islama", što znači uspehu ili neuspehu javnih institucija "da artikulišu inkluzivne, participatorne i pluralističke modele koji će poštovati individualna prava muslimana", zaključuje Merdjanova.

Naglasak je na individualnim pravima – sa grupnim je već druga priča.

Vesna Knežević, dopisnica RTS-a iz Beča
__________________
Poljoprivrednik po školovanju, programer po zvanju, preduzetnik zbog nedostatka alternativa...

Besplatni mali oglasi
iSelektor is offline   Reply With Quote
Sponsored Links

Reply

Bookmarks

Tags
balkana, evropski, islam, lekcije


Currently Active Users Viewing This Thread: 1 (0 members and 1 guests)
 
Thread Tools Search this Thread
Search this Thread:

Advanced Search
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Forum Jump


All times are GMT +2. The time now is 13:44. Powered by vBulletin® Version 3.8.7
Copyright ©2000 - 2024, vBulletin Solutions, Inc. www.SJENICA.com






Prijatelji sajta:
Parovi rijaliti uzivo - FOLKOTEKA.com - SJENICA.net - Freestring - FOLKOTEKA.org - Sve o pametnim telefonima - Besplatni mali Oglasi - MixoTeka.org - Tekstovi pesama - Najbolji domaci recepti - FOLKOTEKIN forum - Restoran SREM (Novi Beograd)