[Tahirovce]

Gospodine Džudževiću, činjenica je da je novousvojeni Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina preciznije i jasnije definisao ulogu, nadležnosti i ovlašćenja nacionalnih savjeta na području naše zemlje. Šta, po Vama, suštinski donosi ovaj zakon.

Iako smo zakon čekali više od šest godina, predsjednici gotovo svih nacionalnih vijeća učestvovali su u njegovoj izradi, i to je njegov poseban kvalitet. Zakon na jedan veoma precizan način reguliše nadležnosti, izborni postupak i finansiranje nacionalnih vijeća. Što se tiče nadležnosti, zakon donosi mnogo ozbiljniji i sistematičniji pristup ovom pitanju, tako da nacionalna vijeća dobijaju mnogo veće nadležnosti u oblasti službene upotrebe jezika i pisma, obrazovanja i informisanja na maternjem jeziku, kao i u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa. Zakon je naročito važan za manjine koje žive u Centralnoj Srbiji, naročito za sandžačke Bošnjake, koji ovim zakonom dobijaju jedan snažan institucionalni mehanizam i mogućnost da postanu ravnopravni u ovoj oblasti sa drugim manjinama i sa većinskim narodom.

Na šta mislite i šta to konkretno znači?

To konkretno znači da će bosanski jezik, kao jedan od deset zakonom priznatih manjinskih jezika u Republici Srbiji, postati službeni u svim onim opštinama u kojima žive Bošnjaci, u skladu sa zakonom. Drugo, sandžački Bošnjaci stiču pravo da implementiraju svoj sistem vrijednosti u okviru državnog školskog sistema na nivou predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Treće, da u oblasti informisanja dobiju svoju redakciju na bosanskom jeziku u okviru Javnog servisa Radio televizije Srbije i odgovarajući prostor u lokalnim i regionalnim medijima. Naravno, tu je i pravo na osnivanje svojih manjinskih medija. I četvrto, sandžački Bošnjaci dobijaju pravo da naprave spisak, da definišu i naprave program mjera u zaštiti i unapređenju svog bogatog kulturnog nasljeđa, nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara. Dalje, da u skladu sa Deklaracijom o polažaju sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji, od 27. juna 2009. godine, obezbijede veće učešće sandžačkih Bošnjaka u državnim institucijama na lokalnom i republičkom nivou. Sve to stvoriće povoljniji ambijent za ekonomska ulaganja u region Sandžaka, što će, opet, osigurati bolji život i standard svih građana u našem regionu.

Zakon donosi i jednu novinu kada je u pitanju način izbora nacionalnih vijeća - mogućnost neposrednih izbora. Vaše zalaganje od početka je išlo u tom pravcu. Zašto smatrate da su neposredni izbori bolji od elektorskih?

Prije svega neposredni izbori donose veći legitimitet budućem sazivu Bošnjačkog nacionalnog vijeća, što će omogućiti bolju poziciju sandžačkim Bošnjacima u društvu. Osim toga, neposredni izbori su pravedniji i demokratskiji način izbora od elektorskih i zbog činjenice da omogućavaju učešće u izbornom procesu svim političkim strankama, udruženjima koji okupljaju Bošnjake i čiji je interes zaštita i unapređenje manjiskih prava pripadnika bošnjačke nacionalne zajednce u Republici Srbiji. Na kraju, neposredni izbori za sastav Bošnjačkog nacionalnog vijeća onemogućiće nekim političkim opcijama da ne učestvuju u radu BNV-a a sa strane manipulišu osjećanjima i pravima Bošnjaka, što konkretno znači da će neposredni izbori konačno razlučiti ko je ko na sandžačkoj političkoj sceni.

Sa ministrom za ljudska i manjinska prava, gospodinom Svetozarom Čiplićem, predstavnici manjina su već održali sastanak na temu izbora za nacionalna vijeća. Šta nam u tom smislu predstoji u narednom periodu?

Zakon je predvidio rok od 120 dana za izadu posebnih biračkih spiskova nacionalnih manjina i taj rok će početi da teče u prvoj desetici novembra, što znači da ćemo početkom marta znati koja je nacionalna manjina stekla pravo za neposredne izbore. U našem konkretnom slučaju to znači upis u poseban birački spisak više od 50% bošnjačkog naroda na osnovu popisa iz 2002. godine. Da podjestimo, tada se na popisu izjasnilo 136.087 Bošnjaka na prostoru Republike Srbije, što znači da je potrebno da se oko 60.000 Bošnjaka upiše u poseban birački spisak. Nakon toga, sredinom marta iduće godine, ministar za ljudska i manjinska prava bi raspisao izbore za novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća na kojim će moći da učestvuju samo one političke stranke i udruženja koji su dosadašnjim radom postigli značajne rezultate u ostvarivanju nacionalnih prava Bošnjaka u Republici Srbiji. Prema ovim rokovima, koji su utvrđeni zakonom, konstituisanje novog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća slijedilo bi polovinom juna sljedeće godine.

Za nacionalni identitet jednog naroda od presudne važnosti je pravo na njegovanje svog maternjeg jezika i obrazovanje na njemu. Bošnjačko nacionalno vijeće posljednjih nekoliko mjeseci istrajava u nastojanju da se u Sandžaku implementira model nastave na bosanskom jeziku za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice. Konačno, “dobra volja” za implementaciju zakonom zagarantovanih prava u toj oblasti postoji i u Ministarstvu prosvjete. Šta možemo očekivati u vezi sa tim?

Po tom pitanju, nakon više razgovora sa ministrom prosvjete, gospodinim Žarkom Obradovićem, i njegovim saradnicima, postignut je dogovor o formiranju radne grupe u čiji sastav su ušli predstavnici Ministarstva, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i drugih nadlježnih prosvjetnih insitucija. Zadatak radne grupe je da razradi varijante ovog zakonskog modela. Očekujemo da ovih dana ta radna grupa završi svoj rad na osnovu kojeg će se taj model nastave na bosanskom jeziku u sandžačkim školama moći primjenjivati od naredne školske 2010/2011. godine. Naravno, to podrazumijeva primjenu različitih varijanti ovog modela, zavisno od nacionalne strukture u pojedinim sandžačkim školama. Tako da će, na primjer, u tutinskim osnovnim i srednjim školama zaživjeti model kompletne nastave na bosanskom jeziku, dok će u pojedinim školama u Novom Pazaru, Sjenici i Prijepolju u nekim školama biti kompletna nastava na bosanskom jeziku a u nekim dvojezični model nastave. U sadržinskom smislu, ovaj model nastave podrazumijeva izradu novih nastavnih planova i programa za grupu nacionalnih predmeta, i to, prije svega, za natavni predmet Bosanski jezik i književnost, Historiju, Muzičko i Likovno obrazovanje, kao i izradu odgovarajućih udžbenika za ove nastavne predmete. Za ostalu grupu tzv. opštih nastavnih predmeta obezbjediće se prijevod sa srpskog jezika i ćiriličnog pisma na bosanki jezik i latinicu.

Bošnjačko nacionalno vijeće započelo je i proces utvrđivanja tradicionalnih naziva jedinica lokalne samouprave, naseljenih mjesta i geografskih naziva na bosanskom jeziku. To je jedna od novina aktuelnog zakona.

Na posljednjoj sjednici Izvršni odbor BNV-a utvrdio je tradicionalne nazive jedinica lokalne samouprave, naseljenih mjesta i geografskih naziva na bosanskom jeziku u Sandžaku. Ti nazivi će se objaviti u Službenom glasniku Republike Srbije i od tog dana oni postaju službeni nazivi. Na primjer Suvom Dolu vratili smo njegov tradicionalni naziv Suhodo, Dojevićima njegov stari naziv Dohoviće, kao i selu Crkvinama u tutinskoj opštini njegov tradicionalni naziv Kadiluk, kao i sve nazive u sve ove četiri opštine u Sandžaku u kojima je bosanski jezik u službenoj upotrebi. U ovoj oblasti, takođe, smo pokrenuli proces usklađivanja naziva ulica, trgova, i ustanova sa nacionalnom strukturom na nivou opština, tako da se u budućnosti ne može desiti da nazivi osnovnih škola u Novom Pazaru budu samo ličnosti iz srpske historije i kulture iako je poznato da u Novom Pazaru Bošnjaci čine preko 80% lokalnog stanovništva.

Bošnjačko nacionalno vijeće je od 2003. godine do danas, koliko traje saziv ovog vijeća, postiglo značajne rezultate na planu zaštite i unapređenja nacionalnih prava pripadnika bošnjačke zajednice u Republici Srbiji. Kako vidite period pred nama?

Nama predstoji u ovom sazivu da učinimo još mnogo posla koji nam zakon nalaže u svim ovim oblastima i na taj način ćemo, naravno, olakšati rad budućem sazivu Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Tu, prije svega, mislim na razradu kompletnog modela nastave na bosanskom jeziku, koji će biti spreman za primjenu u sljedećoj školskoj godini, a zatim i za izradu kompletne strategije za zaštitu i unapređenje kulturnog nasljeđa sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji, kao i strategiju razvoja informisanja na bosanskom jeziku u Republici Srbiji. I, naravno, ono što smo u prethodnom odgovoru pomenuli - izradu strategije primjene službene upotrebe bosanskog jezika i pisma u svim obastima koje nam omogućava zakon. Koristim ovu priliku da pozovem sve Bošnjake da se, prije svega, upišu u poseban birački spisak i da se samim tim aktivno uključe i preuzmu dio odgovornosti za naš ukupni položaj i ostvarivanje nacionlnih prava u Republici Srbiji.

Izvor: sandzacke novine