If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above.
You may have to register before you can post: click the register link above to proceed.
To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.
DA LI SU ESH'ARIJE I MATURIDIJE EHLU SUNNE VEL DZEMA'A (prvi dio)
Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu odgovorio je: "To su govori filozofa. Drzi se Sunneta i puta selefa, a cuvaj se svake novine jer je ona bidat (novotarija)". A Imam Shafija, rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kazhe: "Moj stav prema onima koji se bave 'Ilmul-kelamom je da se ishibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po naseljenim mjestima i viche glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se Kelamom (tj. 'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, nam daje vasijet: "Ne druzhite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili Sunnet". (Menakibu Ahmed od Ibn el-Dzevzija, str. 205.)
Nije chudno da same Esh'arije i Maturidije tvrde za sebe da su oni Ehlu sunne vel dzema'a i da se tako predstavljaju pred muslimanskim masama, ali je chudno da neki od onih koji se pripisuju Ehli Sunnetu i koji se ubrajaju u selefijske uchenjake izdaju zajednichku fetvu na internetu ili pojedinachne fetve na satelitskim kanalima, novinama i slichno chiji je sadrzhaj da Ehlu sunne vel dzema'a danas predstavljaju selefije, Esh'arije i Maturidije. Sa druge strane, nerijedak je sluchaj da radnici na polju da've koji pozivaju na akidu Ehli sunne vel dzema'a, kada budu upitani o ovom pitanju, ili budu nedorecheni i nejasni u svom odgovoru, ili mudro izbjegnu odgovor jer nemaju hrabrosti da kazhu istinu ako je znaju, ili je to pitanje kod njih za koje nemaju siguran i jasan odgovor zbog shubhi koje su rashirene po ovom pitanju. A kada se analiziraju razlozi takvih izjava, tj. da su Ehlu sunne vel dzema'a danas selefije, Esh'arije i Maturidije, uglavnom bi se ti razlozi mogli svesti na sljedetje:
â—Ź nepoznavanje akidetskih osnova Esh'arija i Maturidija ili nepoznavanje temelja akide Ehlu sunne vel dzema'a, ili josh gore od toga, nepoznavanje akide ni jednih ni drugih, jer da se ima znanja o tome ne bi se tako govorilo.
â—Ź da statut, menhedz, program ili ciljevi nekog udruzhenja, organizacije, dzem'ata ili ustanove zahtijevaju od svojih chlanova da imaju takav stav, narochito ako se time zheli pridobiti shto vishe pristalica i 'sachuvati jedinstvo' muslimana.
â—Ź shto mnogi sa takvim izjavama nastoje da ochuvaju polozhaj, funkciju, dignitet, radno mjesto i slichno u zvanichnim vjerskim institucijama koje su na akidi Esh'arija ili Maturidija.
â—Ź rashirenost mnogih shubhi po ovom pitanju.
Shubhe oko ovog pitanja
Prva shubha i najvetja od njih je ona u kojoj se sa nekoliko izjava od Shejhul-islama Ibn Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, dokazuje da je on bio na stavu da su Esh'arije ili Maturidije od Ehlu sunne vel dzema'a. Od tih izjava su:
â—Ź da su Esh'arije najblizha skupina akidi Ehli sunne vel dzema'a,
â—Ź da se termin Ehli sunne upotrebljava u dva znachenja: opshtem i uzhem, opshte znachenje je da su Ehli sunne u stvari suniti, tj. svi oni koji nisu Shije Rafidije; a u uzhem znachenju Ehli sunne su samo sljedbenici hadisa (Ehlul-hadis),
â—Ź i da se Esh'arije ubrajaju u Ehli sunne vel dzema'a gledajutji na Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostale, pa u mjestima u kojima su novotari Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostali tu su Esh'arije Ehli sunne vel dzema'a (Nakdut-te'sis 2/87).
Komentar: Odgovor na ovu shubhu se mozhe dati iz tri ugla. Prvi je da se pojedinachno analizira svaka izjava. Tako u prvoj izjavi odgovor je u njoj samoj, tj. kazhe Ibn Tejmijje da su najblizhi, a ne da su oni Ehlu sunne vel dzema'a, a zheli time retji da su oni bolji od ostalih sekti. U drugoj izjavi u opshte znachenje Ehli sunne spadaju i Esharije, Maturidijje, Mu'atezile i ostale sekte, a u uzhem znachenju u Ehli sunne spadaju samo sljdbenici hadisa i sunneta, tako da ovo ne mozhe biti dokaz da Ibn Tejmijje ubraja Esh'arije u Ehli sunne. A u tretjoj izjavi kazhe Ibn Tejmijje da su Esha'rije Ehli sunne gledajutji na druge sekte, tj. da su blizhe od ostalih Ehli sunnetu, a shto znachi da nisu Ehli sunne ako ne gledamo na ostale sekte. Takodjer, Esh'arije su Ehli sunne u mjestima gdje su novotari Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostali, tj. gdje nema istinskih predstavnika Ehli sunneta. Odgovor na ovu shubhu iz drugog ugla su same rijechi Ibn Tejmijje: "Shto se tihe onoga ko je na onome shto je u knjizi 'El-Ibane' koju je napisao Ebul-Hasen el-Esh'ari pri kraju svog zhivota, a ne ispolji govor koji je oprechan onome shto je u knjizi, takav se ubraja u Ehli sunne. Medjutim, samo pripisivanje El-Esh'ariju je bid'a (novotarija), narochito shto se time svakom onom ko se pripishe njemu stavlja do znanja da je to dobro i shto se time otvaraju vrata zla ...". (Medzmu'ul-fetava, 6/359.) Drugim rijechima, onaj ko je na akidi selefa (prvih generacija) ne treba govoriti za sebe da je Esh'arija jer je to novotarija. Jasno je, nakon ovih rijechi, da sve gore spomenute izjave Ibn Tejmijje imaju jedno znachenje a to je da su Esh'arije (a to obuhvata i Maturidije) najblizhi Ehli sunnetu u odnosu na ostale sekte, a to znachi da oni nisu Ehli sunne. A odgovor na shubhu iz tretjeg ugla su knjige, tj. jedanaest knjiga koje je Ibn Tejmijje napisao posebno kao odgovor na Esh'arije, od tih knjiga su: "Der'u te'arudil-'akli ven-nakli", "Nakdut-te'sis", "Et-tis'inije", "El-Hamevije" itd. Zar onaj koji je dao najbolju kritiku Esh'arija, dokazao protivrjechnost tog akidetskog mezheba i njegovu udaljenost od akide selefa ovog Ummeta, zbog chega je bio chesto zatvaran u zatvor, a to je uchinio Ibn Tejmijja, zar on da smatra da su Esh'arije Ehli sunne i istovremeno sve ovo uradi?
Druga shubha zbog koje neki ubrajaju Esh'arije u Ehli sunne je to da ne mogu spojiti izmedju toga da su Ibn Hadzer, Nevevi, Bejheki, Sujuti i mnogi drugi imami i velikani ovog Ummeta bili Esh'arije, a da se ne ubrajaju u Ehli sunne.
Komentar: Odgovor na ovo je da se ne mjeri ubrajanje neke skupine ili sekte u Ehli sunne po uchenjacima koji zastupaju stavove te skupine, nego je kriterij pripadnosti Ehli sunnetu po tome koliko se odredjena skupina slazhe u svojim akidetskim osnovama sa akidom Ehli sunne vel dzema'a. Sa druge strane, mnogi savremeni selefijski uchenjaci se ne slazhu s tim da se Ibn Hadzer, Nevevi i njima slichni ubrajaju u Esh'arije, nego da su Ehli sunne, a smatraju da pitanja u kojima su oni zauzeli stav Esh'arija da je to bio njihov idztihad te prema tome imaju opravdanje kao i svaki drugi uchenjak. Naime, Ibn Hadzer je kritikovao Esh'arije nazivajutji ih bash ovim imenom (tj. Esh'arije) i razishao se sa njima u mnogim akidetskim pitanjima po kojima su Esh'arije prepoznatljivi, poput: pitanja imana, prvog vadziba, potvrdjivanja Allahovih svojstava koje su Esh'arije negirale, upotrebe logike, uzimanja habera vahid (tj. hadis koji nije mutevatir) za argument u akidi i mnoge druge stvari, pri chemu je davao prednost onome na chemu su bila prva tri stoljetja ovog Ummeta. Dok je sa druge strane u knjizi "Fethul-bari" (tj. komentaru Buharijinog Sahiha koji predstavlja jednu od najboljih knjiga kojoj nema ravne u ovom polju) prilikom tumachenja Allahovih svojstava chesto odabirao stav Esh'arija, tj. te'vil ili tefvid, kao ispravan osnov sa kojim se prilazi ovim pitanjima, kao i mnoga druga pitanja u kojima je slijedio Esh'arije. Ovo govori da je Ibn Hadzer bio nestabilan u svojim stavovima. S tim da je ispravno, a Allah zna najbolje, da Ibn Hadzer nije bio Esh'arija, a dokazi za to je sljedetje: prvo – jer je u svojim knjigama kritikovao Esh'arije kako uopshteno kao sektu tako i pojedinachno njene imame teoretichare; drugo – ako se slozhio u nekim pitanjima sa Esh'arijama, takodjer, se i razishao u mnogim drugim, kao shto je i preshutio na mnogim njihovim osnovama, tj. nije ih pravdao i pomagao; tretje - podrzhavao je imama Zehebija u njegovim napadima na uchenjake 'Ilmul-kelama. A sve ovo ne radi neko ko se pripisuje Esh'arijama. Takodje je bitno naglasiti da su se uchenjaci, poput Nevevija, Bejhekija, Sujutija, Ibn Salaha, Kurtubija i mnogih drugih imama, slozhili u samo odredjenim pitanjima sa Esh'arijama, a razlozi tome mogu biti razlichiti, na primjer: da su potpali pod njihov uticaj zbog lijepog nijeta, idztihada, pogreshnog slijedjenja, zbog nedovoljnog poznavanja 'Ilmul-kelama, ili su smatrali da se pitanja u kojima su slijedili Esh'arije ne kose sa sherijatskim tekstovima i slichno. Zato je njihova pripadnost mezhebu Esh'arija onolika koliko su se slozhili sa njima i ne mozhe se smatrati istom kao onih koji su bili teoretichari ovog mezheba poput Bakilanija, Razija, Dzuvejnija, Amidija i ostalih. I na kraju ako bismo i uzeli da su u potpunosti ovi uchenjaci bili Esh'arije to nije dokaz da su Esh'arije Ehli sunne niti je to opravdanje da ih slijedimo u onome u chemu su pogrijeshili slijedetji taj mezheb, a ostavili ono na chemu je bio selef.
Tretja shubha koju neki uzimaju kao dokaz da su Esh'arije Ehli sunne je da je na akidetskom mezhebu Esh'arija vetjina Ummeta kako obichni muslimani tako i uchenjaci, vladari, vojskovodje i velikani.
Komentar: Nema sumnje da je ovo samo tvrdnja koja nema dokaza i za koju historija ovog Ummeta kazhe da je lazhna. Dovoljan je odgovor na ovo to shto selef ovog Ummeta sve do chetvrtog stoljetja nije bio niti esh'arijski niti maturidijski, jer ono sa chime su doshli ova dva akidetska pravca (medju kojima je mala razlika) u vetjini je oprechno onome na chemu su bile prve i najbolje generacije ovog Ummeta, a o chemu tje posebno biti govora. A obichni muslimani i nakon shto se proshirio mezheb Esh'arija i Maturidija i sve do danas uvijek su bili i bitje na akidi Ehli sunne. Jer obichni musliman po svojoj fitri vjeruje da je Allah na nebesima iznad Arsha, da je Kur'an Allahov govor, da Allah ima ochi, ruke i ostala svojstva kojima je sebe opisao u Kur'anu, da tje mu'mini koji udju u Dzennet vidjeti Allaha i mnoge druge stvari koje su Esh'arije i Maturidije zanegirali i napravili od toga filozofiju koju obichni muslimani ne razumiju. A ono shto se mozhe priznati na ovom mjestu je da se u vetjini danashnjih islamskih univerziteta, ustanova, vjerskih shkola i slichno izuchava esh'arijska ili maturidijska akida i da vetjina zvanichnih vjerskih ustanova zastupa te akidetske pravce. S tim da mnoshtvo sljedbenika u Sherijatu ne predstavlja dokaz, narochito ako je ono shto zastupa to mnoshtvo u vetjini oprechno onome na chemu su bile prve generacije (selef) ovog Ummeta, kao shto je u ovom sluchaju. Kazhe Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u hadisu kojeg biljezhe Buharija i Muslim: "Neprestano tje biti jedna skupina iz mog Ummeta ochigledna na istini, netje joj nashkoditi onaj ko je napusti niti onaj koji joj se suprostavi sve dok ne nastupi Sudnji dan".
Chetvrta shubha je tvrdnja da Ebul-Hasen el-Esh'ari nije doshao ni sa chim novim u akidi, nego se istakao u razotkrivanju slabih tachaka Mu'atezila i slamanju njihovog mezhaba, te je zato postao obiljezhje za Ehli sunne nasuprot Mu'atezila, a ovo je i razlog shto se ljudi pripisuju Esh'arijama.
Komentar: Kazati da Ebul-Hasen el-Esh'ari nije doshao ni sa chim novim u akidi je daleko od istine. Kako onda objasniti da je Ebul-Hasen napisao djelo "El-Ibane" pred kraj zhivota i u njemu objavio da se vratio sa onoga na chemu je bio na akidu selefa, jer ako nije doshao ni sa chim novim chega se onda odrekao? A o tome na chemu je bio i koliko se to slazhe sa akidom selefa bitje govora. A drugi dio tvrdnje koji je vezan za njegovu borbu protiv Mu'atezila, takodjer, nije precizan, a daleko je od stvarnosti i historijskih chinjenica. Jer Mu'atezile su se pojavile prije Ebul-Hasena za jedno i po stoljetje. A od same njihove pojave odgovor imama selefa, pochev od Hasana el-Basrija pa sve do vremena El-Esh'arija, je bio zhestok, obiman i dovoljan da se objelodani i raskrinka novotarija Mu'atezila. Dokaz tome su mnoge knjige koje su napisane tim povodom a u kojima je ujedno sachuvana i zabiljezhena akida imama selefa. Od tih knjiga su: "El-Ibane" od Ibn Betta, "Usulu i'atikad ehli-s-sunne wel-dzem'at" od Lalikaia, "Halku ef'alil-'ibad" od Buharije, "Kitabut-tevhid" od Ibn Huzejme, "Es-Sunne" od Imama Ahmeda, od Abdullaha b. Ahmeda, od El-Hallala, od Ibn Mende, od El-Esrema, od El-Mervezija, od Ebu Davuda i od Ebu 'Asima sve pod istim naslovom "Es-Sunne", i mnoge druge knjige. Kazhe Ibn 'Abdulhadi el-Mibred chudetji se ovakvoj tvrdnji: "Subhanallah, zar muslimani, prije nego je (El-Esh'ari) uchinio tevbu od toga shto je bio Mu'atezila (na chemu je bio chetrdest godina), nisu imali imame koje tje slijediti pa je postao bidator (El-Esh'ari), koji se pokajao za svoju novotariju, imam? Kao da su svi ljudi pomrli i nije ostao niko ko je pogodan da bude imam sve dok se nije pokajao bidator od svoje novotarije i postao imam, a svi muslimani daju prednost jednom mutekellimu (onom koji se bavi 'Ilmul-kelamom, tj. El-Esh'ari) nad svim imamima hadisa u vrijeme kad je njihov broj bio ogroman, kakva je ovo lazh?". (Dzem'ul-dzujushi str.105)
Ko su Esh'arije i Maturidije
Govoriti o tome da li su Esh'arije i Maturidije Ehli sunne vel dzema'a zahtijeva da se ukratko pojasni ko su Ehlu sunne, a ko Esh'arije i Maturidije.
Ehlu sunne vel dzema'a su svi oni koji su na Uputi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovih ashaba u znanju i akidi, na rijechi i djelu, u adabima i ahlaku; a to je u stvari selef ovog Ummeta, tj. prve generacije i svi oni koji ih slijede u onome na chemu su bili do Sudnjeg Dana.
Esh'arije i Maturidije su dvije islamske sekte koje su u potvrdjivanju akidetskih uvjerenja slijedile pravac 'Ilmul-kelama. S toga je neophodno neshto retji o 'Ilmul-kelamu i stavu selefa ovog Ummeta o njemu. 'Ilmul-kelam ili Kelam, kako ga definishu sami kelamisti, je nauka koja daje moć potvrdjivanja akidetskih pitanja navodjenjem dokaza i otklanjanjem shubhi. U stvari, 'Ilmul-kelam je novotarski pravac izuchavanja akidetskih pitanja koji ovaj Ummet nije poznavao sve do vremena halife Me'muna koji je naredjivao da se prevode na arapski jezik knjige drugih kultura, vjera i civilzacija, a narochito grchke filozofije. Pa su se tako Mu'atezile potpomogle, u svojim raspravama i dijalozima sa nosiocima drugih iskrivljenih vjera, nasljedjem krshtjana sa Istoka (Melikanija i Nesturija) koje su poslije pomijeshali sa grchkom filozofijom, shto je bio novi pristup akidetskim pitanjima koji se zvao 'Ilmul-kelam ili Kelam. Ovaj isti menhedz je kasnije preuzeo i koristio El-Esh'ari u svojim raspravama i odgovorima na Mu'atezile. 'Ilmul-kelam je uveo u islamsku akidu argumente i pitanja sa kojima nije doshao ni Kur'an ni Sunnet, poput termina dzism, dzevher i 'ard, a o kojima nisu govorili ni ashabi ni tabi'ini. Da je ovo bila akidetska nauka, a ne batil, ne bi mimoishla ashabe i tabi'ine, kako kazhe Imam Malik. A uz to, rezultat bavljenja ovom naukom je nedoumica i sumnja u temeljne stvari vjere kao shto su to izjavili, nakon tevbe, najvetji imami Kelama. Opshti stav selefa ovog Ummeta je da je bavljenje 'Ilmul-kelamom pokudjeno, kako to prenose mnogi uchenjaci i o chemu su napisane mnoge knjige. Dok mnogi od njih su zabranjivali ovaj novotarski pristup akidetskim osnovama vjere kao shto su bili imami chetiri mezhaba. Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu odgovorio je: "To su govori filozofa. Drzhi se Sunneta i puta selefa, a chuvaj se svake novine jer je ona bidat (novotarija)". Takodjer, Ebu Hanife je proklinjao 'Amr b. 'Ubejda koji je uveo bidat Kelama. (Savnul-mantik od Sujutija str.30-32.) Kazhe Imam Malik, rahmetullahi 'alejh: "Zar kad god nam dodje neko ko se bolje raspravlja (kelamista) da zbog njegove sposobnosti u raspravi ostavimo ono sa chime je doshao Dzibril Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem?" (Sijeru e'alamin-nubela', 8/99.) A Imam Shafija, rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kazhe: "Moj stav prema onima koji se bave 'Ilmul-kelamom je da se ishibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po naseljenim mjestima i viche glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se Kelamom (tj. 'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, nam daje vasijet: "Ne druzhite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili Sunnet". (Menakibu Ahmed od Ibn el-Dževzija, str. 205.) Nakon ovoga, postavlja se jedno bezazleno pitanje: Ako su Esh'arije i Maturidije predstavnici 'Ilmul-kelama, oko chega nema razilazhenja, a chuli smo stav selefa (selef je Ehli sunne vel dzema'a), o onima koji se bave Kelamom, kako se onda mozhe retji da su Esh'arije i Maturidije od Ehli sunne vel dzema'a?
Nastanak i razvoj Esh'arija
Esh'arije su islamska kelamistichka sekta chiji osnivach je Ebul-Hasen el-Esh'ari koji je rodjen u Basri 270. god. po Hidzri a preselio 324. god. u Bagdadu. Njegov idejni zhivot je proshao kroz tri faze:
Prva faza: u kojoj je bio na mezhebu Mu'atezila chetrdeset godina.
Druga faza: u kojoj se odrekao mezheba Mu'atezila i okrenuo se protiv njih, a zatim uzeo novi menhedz u te'vilu (tumachenju za koje nema dokaza) Allahovih svojstava koja su doshla u Kur'anu i Sunnetu. Taj novi menhedz je bio slijedjenje puta Abdullaha b. Se'ida b. Kullaba, tj. prihvatanje samo sedam svojstava i to putem razuma, a ne sherijatskih tekstova i te'vilenje (tumaÄŤenje za koje nema dokaza) svih ostalih svojstava jer ih ljudski razum ne moĹľe prihvatiti onakvim kakvi su doshli. A ovo je faza na kojoj su Esh'arije.
Tretja faza: u kojoj se vratio na mezheb selefa u potvrdjivanju svih Allahovih svojstava. U ovoj fazi je napisao knjigu "El-Ibane" u kojoj je dao prednost akidi i menhedzu selefa ovog Ummeta. Ovu fazu, naravno, negiraju Esh'arije.
Nakon smrti Ebul-Hasena el-Esh'arija, njegov mezheb je dozhivio mnoshtvo promjena, a menhedzi (putevi) i idztihadi (stavovi) imama sljedbenika mezheba su bili medjusobno raznoliki. Razlog svemu ovome je shto sam mezheb od njegovog pochetka nije bio izgradjen na jasnim akidetskim temeljima i osnovama. Najbitnije promjene koje je dozhivio ovaj mezheb nakon smrti El-Esh'arija su padanje pod uticaj raznih drugih sekti i uzimanje mnogih akidetskih osnova od istih: pa su tako uzeli od Murdzija i Dzehmija stav o imanu, od Mu'atezila i filozofa negiranje vetjine Allahovih svojstava, iskrivljivanje sherijatskih tekstova i mnoge druge stvari, a od Dzebrija su uzeli stav o kaderu, ushli su u tesavvuf itd. Na kraju je esh'arijski akidetski mezheb postao mjeshavina od 'Ilmul-kelama, nekih stavova Mu'atezila, Murdzija i Dzehmija, sufizma i filozofije.
Najistaknutiji uchenjaci ovog mezheba
Ebu Bekr el-Bakilani (328-403. h.), jedan od najvetjih teoretichara ovog mezheba, on je doshao sa premisama razumskih dokaza za potvrdjivanje tevhida kojih nema ni u Kitabu ni u Sunnetu. Na kraju se vratio na mezheb selefa sa knjigom "Temhidul-evaili".
Ebu Ishak esh-Shirazi (393-476. h.), bio je poznat po jachini dokazivanja i sposobnosti raspravljanja. Vezir Nizamul-mulk mu je sagradio poznatu Nizamijsku medresu na obali rijeke Tigris.
Ebu Hamid el-Gazali (450-505. h.), nije ishao putem El-Bakilanija, chak se razishao u nekim stavovima i sa El-Esh'arijem, kritikovao je 'Ilmul-kelam i zabranio da se njime bavi, takodje je dao zhestoku kritiku filozofiji. Nakon toga je nashao spas u tesavvufu (sufizmu) i smatrao da je to jedini put koji vodi ka spoznaji. Zatim se na kraju zhivota vratio Sunnetu izuchavajutji Sahih od Buharije.
Imamul-haremejn el-Dzuvejni (419-478. h.), tridest godina je branio esh'arijski mezheb pouchavajutji u Nizamijskoj medresi koju mu je izgradio Nizamul-mulk u Nejsaburu. Na kraju svoga zhivota vratio se na mezheb selefa. Kazhe u knjizi "En-Nizamije: "Stav sa kojim smo zadovoljni i sa kojim Allahu vjeru ispovijedamo je akida slijedjenja selefa Ummeta, jer je nepobitan argument da je idzma'u (konsenzus) Ummeta dokaz ...".
El-Fahru er-Razi (544-606. h.), poznat kao Fahrud-din, on je glavni predstavnik esh'arijskog mezheba u njegovoj zadnjoj razvojnoj fazi, pomijeshao je 'Ilmul-kelam sa filozofijom i on je došao sa univerzalnim pravilom (kaidetu kullijje) sa kojim je dao prednost razumu nad sherijatskim tekstovima kada dodju u koliziju. Pred kraj zhivota se i on vratio na menhedz selefa.
Chetvorica najistaknutijih uchenjaka esh'arijskog akidetskog pravca su ostavili ono na chemu su bili i vratili se pred kraj zhivota na akidu selefa. Ako su Esh'arije Ehli sunne vel dzema'a, po onima koji to tvrde, postavlja se pitanje zashto su ova chetiri najistaknutija uchenjaka Esh'arija ostavili ono na chemu su bili i zashto su se vratili akidi selefa ako je ono na chemu su bili akida Ehli sunneta. Odgovor je jasan.
U drugom dijelu ove tematike tje biti govora o nastanku i razvoju Maturidija, historijski pregled shirenja esh'arijske i maturidijske akide u ovom Ummetu i razlozi tog shirenja, akidetske osnove Esh'arija u kojima su se razishli i u kojima su se slozhili sa akidom Ehli sunneta, akidetske osnove Maturidija u kojima su se razishli i u kojima su se slozhili sa akidom Ehli sunneta, uchenjaci koji su rekli da Esh'arije i Maturidije nisu Ehli sunne vel dzema'a i rezime chitavog teksta.
Vidim da (nema prozivanja) i njegova kompanija ne mogu da zive u miru ne napadajuci ehli sunnet vel dzemat pa su ponovo poceli siriti tekstove protiv es'arija i maturidija.
Iz tog razloga,voleo bih da(...) i njegovi drugovi procitaju sledeci tekst i kazu mi kako to da maturidije nisu ehli sunnet vel dzemat a Poslanik kaze za njih: "Divan li su narod i divan li je vojskovodja koji ce osvojiti Konstantinopolj."
Iz sledec teskta,samo na osnovu hadisa cemo vidjeti ko je to ehli sunnet vel dzemat a ko su sekta koja radi protiv ehli sunet vel dzemata.
Od stvaranja prvog covjeka pa do dana danasnjeg covjecanstvo je bilo podijeljeno na tri dzemata:
Dzemat Vjernika
Dzemat Nevjernika
Dzemat Munafika
Danas nam je jasno koji je to dzemat nevjernika, medjutim, grupa ljudi pod vodjstvom Muhammed ibn Abdulvehhaba pokusava svojim podvalama i lazima da nam od svog munafickog dzemata napravi dzemat vjernika a od Dzemata vjernika napravi Dzemat munafika. Allah dz.s. da nas sacuva njihovih spletki.
Cesto u dzamijama medju tim ljudima cujemo kako jedni druge nazivaju selefijama, sljedbenicima islama cistog bez novotarija, a nas es'arije i maturidije otpadnicima,filozofima, novotarima,dzehmijama i sl.pogrdnim nazivima koje nam daju pokusavajuci da takvim spletkama prevare obicne ljude da su oni zaista selefije a mi novotari.
Iz tog razloga u narednom tekstu cemo kroz neke hadise Bozijeg Poslanika a.s. vidjeti sta on, neka je salavat i selam na njega kaze o svakoj od ove dvije skupine:
1.) Prva je skupina es'arija i maturidija, sljedbenika Ebu Hasen El Es'arija i Imamul Huda Ebu Mensur El Maturidija kojoj pripada ogromna vecina islamskog ummeta pa je tako to dzemat i "najveca skupina" koja je spomenuta u hadisu kojeg biljezi Ibn Madze od Enesa r.a.: " Zaista se moj ummet nece sloziti na zabludi, pa ako vidite razilazenje drzite se najvece skupine." ( Ibn Madze, str. 5
A sada,da kroz hadise kazemo po koju rijec,prvo o es'arijama i zatim i o Maturidijama.
Kao sto smo i napomenuli, es'arije su sljedbenici Ebu Hasena iz plemena Es'ari iz Jemena.Ovo pleme je spomenuto u brojnim hadisima u kojima se napominje jacina njihovog imana i ispravnost njihovog nacina razmisljanja.
Tako, prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik a.s. rekao: " Docice vam stanovnici Jemena, oni su najkorisniji ljudi najneznijeg srca. Zaista su i iman i mudrost jemenski ." ( Buhari, str. 744, hadis br. 4377)
Isto tako,prenosi se od Imran ibn Husajna da je rekao: " Doslo je pleme Benu Temim ( od kojih je i zul Huvejsira o kome ce biti rijeci u dijelu o vehabijama) kod Poslanika pa im je rekao: "Prihvatite "bushru" o Benu Temim!" Pa su rekli: "Prihvatili bismo ako bi nam dao od ratnog plijena." zatim se promijenilo lice Bozijeg Poslanika. Nakon toga dosli su ljudi iz Jemena pa im je rekao: " Prihvatite "bushru" ako je nije prihvatio Benu Temim! Pa su rekli: " Prihvatamo o Boziji Poslanice." (Buhari, str. 744. hadis br. 4386)
Zatim, u komentaru ajeta: "Onda ce Allah doci sa narodom kojeg voli i koji Njega vole."(Maide, 54)
Kaze Poslanik a.s.: " To je narod ovog covjeka – pa je udario svojom rukom po ledjima Ebu Musa El Es'arija."( Tebjin, Ibn Asakir, str 49.; Musannef , Ibn Ebi Sejbe, 12/ 123 hadis br. 12311.; Mu'dzemul Kebir, Taberani, 17/ 371. hadis br. 1016.; kaze Hejsemi u Medzmeu Zevaid 7 / 80: Sahih)
Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik a.s. rekao: " Iman je u Jemenu a kufr je na Istoku." ( Tirmizi, 8/ 20, hadis br. 2243.; Muslim, hadis br. 52, Buhari, hadis br. 5303)
Od Ebu Amir El Es'arija se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: " Divna li su plemena El Esed ( Ezd) i Es'ari, ne beze u borbi niti kradu ratni plijen. Zaista su oni od mene i ja sam od njih." ( Tirmizi 9/ 335, hadis br. 3944)
Kaze Ibn Asakir: " Kaze nasa ulema: " Bushra" koja je spomenuta u hadisu je najava dolaska Ebu Hasen El Es'arija i najava njegovog znanja i imana.( Tebjin, Ibn Asakir, str. 45)
Zatim, Ibn Asakir kaze: " Od onih koji smatraju da se "bushra" odnosi na Ebu Hasen El Es'arija je i imam muhaddis Bejheki koji kaze: " Podsjetili su me neki es'arije na tekst hadisa od Ijad El Es'arija da je Poslanik u komentaru ajeta: " Onda ce Allah doci sa narodom kojeg On voli i koji Njega voli." Pokazao svojom rukom na Ebu Musa El Es'arija i rekao: " To je narod iz plemena ovog covjeka."Zatim kaze Bejheki: " A to je zbog visokog stepena i uglednosti Ebu Hasen El Es'arija ,koji je od naroda i od potomaka Ebu Musaa, kojeg je Allah dz.s. pocastvovao znanjem i razumijevanjem vjere, cvrstim slijedjenjem sunneta i jasnim odgovorima sljedbenicima novotarija." ( Tebjin, Ibn Asakir, str. 45.; Tabekatu Safije Kubra, Tadzudin Subki, 3/362)
Zatim, ni jedno pleme osim Es'arija nije Poslanika pitalo o akaidskim mes'elama. Prenosi se u hadisu od Imran ibn Husajna: " ... O Es'arije prihvatite "bushru" ako je nije prihvatio Benu Temim! Pa su rekli: " Prihvatamo o Boziji Poslanice, zaista smo mi dosli da razumijemo vjeru i da te upitamo o Prvome,pa je Poslanik a.s. rekao: "Postojao je Allah i nista drugo mimo Njega." ( Buhari, str. 127, hadis br. 741
Ovo je su Es'arije, dzemat kojeg je najavio Boziji Poslanik,dzemat kojim nas je obradovao Boziji Poslanik, Dzemat u kojem je i Poslanik i koji je od Poslanika.
Sto se drugog dijela ehli sunnet vel dzemata tice tj. maturidija, i oni su najavljeni u mnogobrojnim hadisima:
Kaze Boziji Poslanik: "Osvojicete Konstantinopolj, divan li je vodja i divna li je njegova vojska." ( Hakim, Mustedrek, 4/ 468.; Ibn Abdul Berr, El Istiab, 1/ 170., Hejsemi, Medzmeu Zevaid 6 / 323 gdje kaze: Takodje ga biljeze i Ahmed, El Bezzar i Taberani)
Iz istorije islama poznato nam je da je osvajac Konstantinopolja ( Istanbula) Mehmed El Fatih a on je Maturidija, Hanefija, Sufija isto kao i njegova vojska.
Pa zar ce Boziji Poslanik reci: " Divan li je vodja" za maturidiju ako su maturidije u zabludi kako to kazu neprijatelji islama, saveznici i spijuni Engleske, vehabije??????
Zar ce reci: " Divna li je vojska" za vojsku sacinjenu od hanefija, maturidija ako su ti hanefije,maturidije u zabludi????
2.) Sto se tice druge grupe ljudi (vehabija) i oni su spomenuti u mnogobrojnim hadisima. Pa pogledajmo sta Boziji Poslanik, za razliku od njegovog govora o Es'arijama kaze o Vehabijama:
Prenosi se od Alije da je Poslanik a.s. rekao: " Pojavice se u zadnjem vremenu ljudi,mladi a glupi,govorice jezikom najboljih stvorenja, ucice Kur'an ali on nece prelaziti njihove vratove,izlazice iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka. Ubijajte ih gdje god ih sretnete,onaj koji ih bude ubijao imace nagradu za to na Sudnjem danu." ( Buhari, str. 425. hadis br. 3611)
Zatim, u drugom rivajetu ovog hadisa od Ebu Seid El Hudrija se kaze da je Poslanik a.s. rekao: " Izlazice iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka i nece se u nju vracati kao sto se strijela ne vraca kada se odapne. Zatim su Ashabi upitali: Po Cemu cemo ih poznati o Boziji Poslanice? Pa je rekao: Po Tahliku." ( Buhari, str. 878, hadis br. 7562)
Neko ce se upitati: Sta je to Tahlik?
Tahlik u arapskom jeziku ima dva znacenja:
- prvo znacenje je "brijanje glave"
- dok je drugo znacenje rijeci "tahlik" podizanje, uzdizanje.( Ref'ul Gasije, Nidal ibn Ibrahim Aleresi, str. 16)
Zatim,prenosi se od Ebu Berze: " Pricam ti ono sto su moje oci vidjele a moje usi cule, rekao je Boziji Poslanik a.s.: " Izacice sa istoka ljudi, kao da je ovajh Zul Huvejsira od njih, a izgledace ovako: Uce Kur'an ali on ne prelazi njihove vratove, izlaze iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka, - pa je Poslanik a.s. stavio ruku na prsa- njihovo odlicje je tahlik, izlazice iznova i iznova sve dok poslednji od njih ne izadju sa Dedzdzalom." ( Ahmed, Musned, 33/ 44, i 33/ 26. hadis br. 19783)
A pogledajmo sta kazu istoricari o vehabijama i njihovom odlicju: " Vehabije su,kada su se pojavile naredjivale svojim sljedbenicima,cak i zenama da obriju svoje glave kako bi iz njih "iznikla nova kosa koja nije cinila sirk Allahu" ( Futuhat Islamijje ba'de medji futuhati nebevijje, Ahmed Zejni Dahlan, 2/ 224-225)
I da ne zaboravimo da spomenemo Zul Huvejsiru, covjeka velike rascupane dugacke brade, koji je dosao Bozijem Poslaniku a.s. govoreci mu: Poslanice boj se Allah i sudi pravedno! Pa mu je Poslanik a.s. rekao: Ako ga se ja ne bojim ko ce Ga se onda bojati? Zaista ce se od ovoga pojaviti ljudi koji ce izlaziti iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka..."( Buhari, str. 825, hadis br. 7093)
U jos jednom od rivajeta ovog hadisa, spominje se da je Poslanik a.s. na kraju rekao: " Kada bih ih ja zatekao kaznio bih ih kaznom naroda Semud."( Buhari, str. 509. hadis br. 4351)
Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik a.s. pokazao rukom ka istoku,ka Nedzdu i rekao: " Tamo je fitna i otuda ce se pojaviti sejtanski rog." ( Buhari, str. 825. hadis br. 7093)
Isto tako,u dobro poznatom hadisu od Ibn Omera se kaze: Rekao je Boziji Poslanik: " Allahu moj, podari bericet Samu i Jemenu! Pa su rekli: I Nedzdu o Boziji Poslanice? Pa je rekao: Allahu daj bericet Samu i Jemenu! Pa su rekli: I Nedzdu o Poslanice? Pa je rekao: Allahu moj podari bericet Samu i Jemenu! Pa su rekli: I Nedzdu o Boziji Poslanice? Pa im je rekao: "U Nedzdu su zemljotresi i fitne i iz njega ce se pojaviti sejtanski rog." ( Buhari, str. 825, hadis br. 7094)
Od Aise se prenosi da je Poslanik a.s. upitan o ajetu : " A oni cija su srca bolesna..." pa je rekao: " Ako vidite one koji slijede nejasne ajete i hadise cuvajte ih se jer je njih Allah dz.s. spomenuo u ovom ajetu." ( Buhari, br. 4574, Muslim, br. 2665, Tirmizi, 8/ 442, hadis br. 2997)
Pogledaj osnovu vehabijske akide ibn Tejmijjinu knjigu Vasitijska akid koja je sastavljena samo iz nejasnih ajeta i hadisa. Pogledaj bilo koju vehabijsku knjigu, sve su pune mutesabiha...
A sada,dragi brate, pogledaj u osobine vehabija:
Oni su sljedbenici Muhammed ibn Abdulvehhaba koji je reodjen u Nedzdu,tamo odrastao i otuda poceo svoj poziv. Njihova odlika u pocetku a i dan danas bila je brijanje glave a uz to i stavljanje ruku na prsa u namazu, podizanje ruku u namazu i govor da se Allah "uzdize" iznad Arsa. Oni su mladi glupi ljudi, vole da uce Kur'an ali od Kur'ana ne razumiju nista. Prva recenica koju progovore, a koja ih po idzmau islamske uleme izvodi iz vjere, kada se susretnu sa nekim je: " Gdje je Allah?"
Da nas Allah dz.s. sacuva fitne sejtanskog roga i njegovih sljedbenika. Da nas Allah dz.s. sacuva fitne Dedzdzala i njegovih saveznika. Da nas Allah dz.s. sacuva fitne vehabija...
Sami Dzeko
Post ispravljen od Halilčeta...zbog prozivanja imenom i prezimenom
DA LI SU ESH'ARIJE I MATURIDIJE EHLU SUNNE VEL DZEMA'A (drugi dio)
Shkola Kevseri - osnovana 1296. po Hidzri, koja se sada zove po maturidijskom i sufijskom shejhu Muhammedu Zahidu el-Kevseriju je svojstvena po zhestokom degradiranju i proklinjanju imama ovog Ummeta, poput Darekutnija, Ibn Huzejme, Osmana Darimija, Ibn Ebi Hatima i ostalih, smatrajutji da su antropomorfisti, tj. da Allaha opisuju osobinama Njegovih stvorenja. Te da su akidetske knjige selefa ovog Ummeta poput: „Kitabut-tevhid“ od Ibn Huzejme, „El-Ibane“ od Ibn Bettea, „Esh-Sheri'a“ od El-Adzurija i mnoge druge, da su to idolopoklonichke knjige. Takodjer, svojski se zalazhu u pozivanju u sufizam, shirenju bidata u kojima ima shirka i velichanju kabura, a sve to pod plashtom tevessula (priblizhavanja Allahu).
Govoriti o tome da li su Esh'arije i Maturidijje Ehlu sunne vel-dzema'a zahtijeva da se pojasni ko su Ehlu sunne, a ko Esh'arije i Maturidijje. U proshlom broju, pojasnili smo ko su to Ehli sunne i kako su nastale i razvijale se Esh'arije. U ovom broju govorimo o nastanku i razvoju Maturidijja, razlozima shirenja Esh'arija i Maturidijja u Ummetu i razlikama medju njima. Oslanjajutji se na Allaha, subhanehu ve te'ala, i trazhetji pomotj od Njega Uzvishenog kazhem:
Nastank i razvoj Maturidija
(El-Mevsu'atu el-mujessere, str.99-103.)
Maturidije su islamska kelamistichka sekta koja se pripisuje Ebu Mensuru Maturidiju. Ova sekta bila je poznata pod ovim imenom, kao i esh'arijska, tek poslije smrti njenog osnivacha. Prošla je u svom razvoju kroz nekoliko faza koje se mogu rezimirati u chetiri faze:
Faza osnivanja: Ova faza je obiljezhena zhestokim raspravama sa Mu'atezilima. Protagonista tih rasprava bio je sam Ebu Mensur Maturidi. Rodjen je u mjestu Maturid blizu Semerkanda, s tim da je godina njegovog rodjenja nepoznata a preselio je 332. po Hidzri. Pisci njegove biografije su veoma malo naveli o njegovom zhivotu, djetinjstvu i trazhenju znanja. Uchio je hanefijski fikh i kelamistichki nauk kod shejha Nasra ibn Jahje el-Belhija. Istichu njegovu oshtroumnost i snagu argumentiranja. Bio je suvremenik Ebu Hasena Esh'arija iako historijski nije potvrdjeno da su se sreli, dopisivali ili znali jedan za drugog. Autor je mnogih djela od kojih su najpoznatije: „Tevilat Ehlis-sunne“, u kojem je, izmedju ostalog, tumachio ajete koji govore o sifatima Uzvishenog Allaha, gdje je upotrijebio dzehmijski te'vil, tj. ostavio je vanjsko znachenje ajeta na koje uputjuje sam arapski jezik i tumachio znachenjem koje su izmislili Dzehmije. Njegovo najpoznatije djelo u oblasti Ilmul kelama je „Kitabut-tevhid“ u kojem je objelodanio svoja akidetska kelamistichka uvjerenja. Skratio je razumijevanje tevhida na tevhid rububije i neshto malo tevhida esmau' ves-sifat jer je uzeo menhedz Dzehmija u negiranju vetjine sifata. Pripisuje mu se knjiga „Sherhul-fikhil-ekber“, tj. komentar na Ebu Hanifinu knjigu „El-Fikhu el-ekber“, a ispravno je da je autor te knjige Ebul-Lejs Nasr ibn Muhammed es-Semerkandi kako to potvrdjuju Muhammed Ebu Zehre (Tarihul-mezahibil-islamije, str. 175.) i Muhammed Zahid El-Kevseri (u predgovoru knjige El-'Alim vel-mute'allim). Takodjer, autor je mnogih drugih knjiga u kojima odgovara na akidu Mu'atezila i Rafidija (shija).
Faza formiranja: U ovoj fazi je od akidetskih uvjerenja Ebu Mensura Maturidija nastala kelamistichka sekta koju su shirili njegovi uchenici i sljedbenici koji su bili hanefijskog mezheba u fikhu. Najistaknutiji predstavnici ove faze su: Ebul-Kasim el-Hakim, 'Abdul-kerim el-Bezdevi, Ebul-Jusr el-Bezdevi koji je pojednostavio knjigu Kitabut-tevhid od Maturidija uz neke dodatke pod naslovom „Usulud-din“, i mnogi drugi.
Faza argumentiranog utemeljenja maturidijske akide: Ova faza je karakteristichna po mnoshtvu pisanja i sakupljanja argumenata, zato ova razvojna faza ima najvetju ulogu u nauchnom utemeljenju maturidijska akide. Najistaknutiji predstavnik ove faze, a ujedno i najpoznatiji uchenjak maturidijske sekte je Ebul-Mu'in en-Nesefi, autor najbitnije i najopsezhnije knjige za sljedbenike Maturidija „Tebsiretul-edille“. On je kod Maturidija kao shto su Bakilani i Gazali kod Esh'arija. Poslije njega se istiche Nedzmuddin Omer en-Nesefi koji je uchio kod preko pet stotina uchenjaka i napisao oko stotinu djela od kojih je najpoznatije „El-'Akaidun-nesefijje“. Ovo djelo, koje je ustvari skratjena verzija knjige „Tebsiretul-edille“, je osnovna knjiga iz koje se uchi maturidijska akida.
Faza shirenja: (od 700g.- do 1300g. po Hidzri) U ovoj fazi se uz pomotj i uticaj pojedinih osmanskih vladara maturidijska akida proshirila koliko su bile granice osmanske drzhave. Ova faza je karakteristichna po pisanju knjiga i komentara istih koje obradjuju maturidijsko-kelamistichki akaid. Ovdje se posebno istakao El-Kemal ibnul-Hummam, poznati hanefijski pravnik pisac „Fethul-kadira“, koji je maturidijsku akidu sakupio u knjizi „Musajere“ koja se josh uvijek izuchava na nekim islamskim univerzitetima.
Nakon govora o razvojnim fazama Maturidija treba dodati da u novije doba na indijskom polukontinentu postoje tri maturidijske shkole koje se posebno istichu u pozivanju u maturidijsku akidu predstavljajutji je kao akidu Ehli sunne vel dzema'a:
â—Ź Dejubendijska i nedevijska shkola - osnovana 1283. po Hidzri, istiche se po bavljenju i izuchavanju hadiskih znanosti, s tim da je chisto sufijska chiji su mnogi pripadnici upali u novotarije oko kaburova.
â—Ź Berilevijska shkola - osnovana 1272. po Hidzri, karakteristichna je po ispoljavanju otvorenog shirka, pozivanju u chinjenje ibadeta kaburovima, zhestokom neprijateljstvu prema dejubendijskoj shkoli pa chak i smatranjem istih nevjernicima, a da ne govorimo o njihovom smatranju Ehli sunneta da su nevjernici.
● Shkola Kevseri - osnovana 1296. po Hidzri, koja se sada zove po maturidijskom i sufijskom shejhu Muhammedu Zahidu el-Kevseriju gorljivom zagovorniku hanefijskog mezheba. Ova shkola je svojstvena po zhestokom degradiranju i proklinjanju imama ovog Ummeta, poput Darekutnija, Ibn Huzejme, Osmana Darimija, Ibn Ebi Hatima i ostalih, smatrajutji da su antropomorfisti, tj. da Allaha opisuju osobinama Njegovih stvorenja. Te da su akidetske knjige selefa ovog Ummeta poput: „Kitabut-tevhid“ od Ibn Huzejme, „El-Ibane“ od Ibn Bettea, „Esh-Sheri'a“ od El-Adzurija i mnoge druge, da su to idolopoklonichke knjige. Takodjer, svojski se zalazhu u pozivanju u sufizam, shirenju bidata u kojima ima shirka i velichanju kabura, a sve to pod plashtom tevessula (priblizhavanja Allahu).
Istorijski pregled shirenja esh'arijske i maturidijske akide u ovom Ummetu i razlozi tog shirenja
Muslimani su u opshtem smislu kao narod i vlast (osim u periodu halife Memuna, Mu'atesima i Vasika koji su bili mu'atezile) bili na akidi selefa sve do pojave, jachanja i shirenja kelamistichkih sekti Esh'arija i Maturidija. Pored ostalih, uchenjak Makrizi je u svojoj knjizi „El-Hutat“ (4/192) napravio analizu shirenja esh'arijskog akidetskog mezheba medju muslimanima, tj. kako, kada i gdje se shirila esh'arijska akida od samog njenog nastanka. Irak je prva sredina u kojoj se pocheo shiriti esh'arijski mezheb i to pred kraj chetvrtog stoljetja (380. po Hidžri), zatim se pocheo shiriti u Shamu (danashnjoj Palestini i Jordanu). Ovo shirenje Esh'arija je bilo sporo i postepeno, pratjeno kritikom i reagovanjem uchenjaka i sprechavanjem i zabranom od namjesnika. Tim povodom je napisana akida pregledana i odobrena od uchenjaka Ehli sunneta tog vremena, tzv. “El-Mu'atekad el-kadiri“ koju je abasijski halifa El-Kadir Billahi (vladao 381-422. H.) naredio da se chita u dzamijama i javnim mjestima 381. god., a zatim je to ponovljeno 460. god., kao odgovor na shirenje kelamistichkih sekti. A osvajach Indije i najvetji njen namjesnik Mahmud ibn Sebektekin poznat po shirenju Sunneta i gushenju bidata naredio da se na minberima proklinju zabludjele sekte a između ostalih i Esh'arije. Pravo i istinsko shirenje esh'arijskog mezheba se dogodilo sredinom shestog stoljetja u vrijeme vezira Nizamul-mulka koji je bio na esh'arijskoj akidi, a chija je rijech bila izvrshna u seldzuchkoj drzhavi. Njegovim zalaganjem, esh'arijska akida je postala oficijelni akidetski mezheb u drzhavi, koji je nametnut, shiren i shtitjen od drzhave. A ono shto je uveliko potpomoglo shirenju Esh'arija su dvije nizamijske shkole u Bagdadu i Nejsaburu koje je otvorio sam vezir a u kojima su predavali najvetji esh'arijski teoretichari: Imamul-haremejn i Gazali. Ovo je bilo na Istoku, dok je u zapadnom dijelu muslimanskog svijeta (Endelusu i sjeverozapadnoj Africi) najvetju ulogu u shirenju esh'arijske akide imao „bezgrijeshni mehdi“ Muhammed ibn Tumert (485-524. H.) koji je otputovao u Bagdad i uchio esh'arijsku akidu kod Gazalija, zatim se vratio u Endelus i pouchavao muslimane toj akidi. Nakon njegove smrti naslijedio ga je u shirenju esh'arizma osnivach dinastije Muvehhidina 'Abdu-mu'min El-Kajsi i snagom sile utjerao muslimane tih krajeva u esh'arijski mezheb i na tom putu prolio krv mnogih koji su se tome suprostavljali. (Et-T'alikatul-mufide, Ahmed el-Misri, str. 16-22.) A shto se tiche maturidijskog akidetskog pravca, njegovo shirenje u Ummetu je pochelo pochetkom osmog stoljetja po Hidzri. Glavnu ulogu u tome su igrale neke Osmanlije i neki sljedbenici hanefijskog mezheba, pa zbog tih pojedinaca gdje god su Osmanlije vladale i gdje god je bio hanefijski mezheb-tu je doshao i maturidijski akidetski pravac. Pa tako danas Maturidija ima u predjelima Indije, Kine, Bangladesha, Pakistana, Afganistana, Irana, Iraka, ruskih republika, Sirije, Turske i Balkana, kao i u predjelima sjevene Afrike. Mnogo je razloga koji su pogodovali shirenju maturidijske akide, a najvazhniji su: to što su sami namjesnici i vladari u vetjini pokrajina bili tog pravca, osnivanje mnoshtva shkola maturidijskog akaida, pisanje knjiga o Ilmu-kelamu i komentara na iste, predstavljanje Maturidija (takodjer i Esh'arija) pred muslimanskim masama da su Ehli sunne vel dzema'a, optuzhivanje uchenjaka Ehli sunneta i hadisa da su antropomorfisti, pripisivanje ove akide Ebu Hanifi i Shafiji.
Razlika između Esh'arija i Maturidija
('Ada'ul-maturidije lil-'akidetis-selefije, 1/451-501.)
U sushtini nema razlike izmedju akide Esh'arija i akide Maturidija, akidetske osnove jednih su akidetske osnove drugih osim u nekoliko pitanja. Naime, uchenjaci ova dva mezheba nemaju jednoglasan stav i u nekoliko pitanja su se medjusobno razishli, jedni kazhu 3, drugi 13, tretji 40 i chetvrti 50 pitanja. S tim da su svi slozhni da su to sporedna akidetska pitanja a ne sushtinska i temeljna i da je u vetjini tih pitanja jezichko razilazhenje. (Tabekatush-shafi'ije, Es-Subki, 3/378; Er-Revdatul-behijje, Ebu 'Uzbe, str.6-64.). U narednom tekstu je ukratko spomenuto deset pitanja u kojima je medju njima stvarno razilazhenje:
Prvo: da li je dozovljeno, razumski gledano, da Allah kazni onog koji mu je pokoran? Esh'arije to dozvoljavaju, Maturidije zabranjuju, a stav zadnjih je ono na chemu je Ehli sunne.
Drugo: da li obavezu spoznaje Allaha diktira Sherijat ili razum? Kod Esh'arija Sherijat naredjuje spoznaju Allaha, a kod Maturidija to diktira razum i kad ne bi bilo Sherijata. Esh'arije se u ovoj mes'eli slazhu sa Ehli sunne.
Tretje: Maturidije, za razliku od Esh'arija, potvrdjuju Allahu atribut (osobinu) TEKVIN, tj. princip prelaska nepostojanja u postojanje, kao osmi atribut od samo sedam atributa koje potvrdjuju obe skupine. U sushtini je razilazhenje medju njima jezichko, jer obje skupine negiraju sifate koji govore o Allahovim djelima.
Chetvrto: da li je dozvoljeno da se chuje Allahov govor? Kod Esh'arija jest, a kod Maturidija nije, iako je u ajetu doshlo da je Allah razgovarao sa Musom, 'alejhisselam. Ovim stavom Maturidije su se razishle sa jasnim Ku'anom, hadisima, Ehli sunne.
Peto: da li je dozvoljeno da Allah zaduzhi ljude sa onim shto nisu u stanju uraditi? Maturidije zabranjuju, i na ovome je Ehli sunne, a Esh'arije dozovljavaju shto je batil sa strane Sherijata i razuma.
Shesto: da li su vjerovjesnici bezgrijeshni, tj. da li su sachuvani od velikih i malih grijeha? Uchenjaci ove dvije skupine imaju nejasne i protivrjechne stavove po ovom pitanju, dok je Ehli sunne uopshteno na stavu da su poslanici sachuvani od velikih grijeha, a ne od malih.
Sedmo: da li je dozvoljen „istisna'“, tj. riječi: ja sam mu'min inshallah? Maturidije zabranjuju, a Esh'arije dozvoljavaju shto je tachno.
Osmo: da li (Allahova) volja i htijenje zahtijevaju zadovoljstvo i ljubav? Kod Maturidija ne zahtijeva, i to je bliĹľe stavu Ehli sunne, dok vetjina Esh'arija smatra da zahtijeva, pa tako ako Allah hotje kufr, On ga i voli i zadovoljan je sa njim.Nema sumnje da je ovo batil.
Deveto: da li je ispravan iman (vjerovanje) onome ko ga prihvati slijepim slijedjenjem (taklidom)? Kazhu Maturidije da jest, ali je grijeshan, dok vetjina Esh'arija smatra da mu iman nije ispravan, s tim da su obje skupine slozhne da je prvi vadzib razmishljanje o postojanju Allaha. Obje skupine su na pogreshnom, ali Maturidije su blizhe istini od Esh'arija po ovom pitanju.
Deseto: pitanje kadera odnosno tzv. Kesba. Kod Esh'arija tumachenje kesba vodi u to da je rob primoran tj. nema izbora u svojim djelima, dok Maturidije potvrdjuju izbor i kudret, chime su se na kraju slozhili sa stavom Ehli sunne.
Ovo su uglavnom najbitnije razlike izmedju ove dvije kelamistichke sekte koje nisu od temeljnih akidetskih pitanja osim ovog zadnjeg. Ve billahi tevfik.
U narednom tekstu cemo vidjeti zasto je Sejhul Islam Zahid El Kewseri imao ostar stav prema pojedinim ljudima poput Osman ibn Seid Ed Darimija i drugih mudzessima
Ibn Tejmijje,zastupnik svojih prethodnika od mudzessima, u svim svojim knjigama spominje nekakav selef. Da to nije pravi selefu salih svedoci nam on sam kada nam navodi od koga to od selefa on preuzima svoje ucenje. Tako, Ibn Tejmijje u svojim knjigama navodi osmoricu ljudi koji su zivjeli u vrijeme selefa od kojih je on uzeo akidu: Ibn Betta el Akberi, Osman ibn Seid Ed Darimija, Ebu Bekr el Halal, Ebu Ismail El Ensari El Herevi, Kadi Ebu Ja'la el Ferra, Ibn Hamid el Verrak, Ibn Zaguni i El Berbehari. Pa pogledajmo ko su ti ljudi ustvari:
• Osman ibn Seid ed Darimi El Mudzessim, umro 280 god. i on nije poznati muhaddis koji je napisao "Sunenu Darimi" cije je ime Ebu Muhammed Abdullah ibn Abdurrahman ibn El Fadl ibn Behram Et Temimi Ed Darimi. Medjutim, vehabije, kako bi pokusali da neuke ljude prevare da se radi o muhaddisu Darimiju skracuju ime ovog mudzessima i nazivaju ga samo Darimi, dodajuci uz ovog novotara, mudzessima, biografiju muhaddisa Darimija kojeg hvale svi ucenjaci kako bi ljudi mislili da pohvale pripadaju ovom mudzessimu. Dokaz da se radi o mudzessimu mozete naci u njegovoj knjizi Er Redd ala Bisr Merisi gdje na 25. Stranici kaze: “ Allah je stvorio Adema doticuci ga svojom tjelesnom rukom.” Takodje, ovaj Mudzessim kaze: “ Allah je Zivi… pomera se ako hoce, spusta se i podize se ako hoce, saginje se i uspravlja ako hoce, ustaje i sjeda ako hoce jer je razlika izmedju zivog i nezivog u pomeranju. Svako ziv se pomera, a svaki mrtvac miruje.” ( Er Redd ala Bisr Merisi, str. 20). Kaze ovaj mudzessim: “ Allah moze da sjedne na krilo komarca ako hoce.” ( Er Redd Ala Bisr Merisi, str. 85) Ibn Tejmijje prenosi govore ovog covjeka I podrzava ovo njegovo vjerovanje u svojoj knjizi Bejan Telbisil Dzehmijje na 568.stranici. Na kraju, mozemo zakljuciti da Ibn Tejmijje u svojim “Islamskim knjigama” podrzava stavove kafira, otpadnika od vjere na cijem se kufru slozio ummet Muhammmedov.
• Ibn Betta: Ebu Abdullah Ubejdullah ibn Muhammed ibn Betta El Akberi El Vedda' el mudzessim rodjen 304. umro 387.H.g. Kaze Ibn Hadzer el Askalani u Lisanul mizan tom 4. stranica145.: " Citajuci knjige Ibn Bette video sam velike greske tako da sam se cio najezio od njih" Takodje,ovaj Ibn Betta je od lazova ciji se govori odbacuju.Tako kaze Hatib El Bagdadi govoreci o jednom hadisu: “ Ovaj hadis je izmisljen a izmislio ga je Ibn Betta El Akberi, lazov, pokvarenjak.” ( Tarih, Hatib El Bagdadi, 10/375)
• El Halal, on je Ebu Bekr Ahmed Ibn Muhammed Ibn Harun El Bagdadi, mudzessim, musebbih koji kaze da ce Allah staviti Muhammeda a.s. na Sudnjem danu da sjedi pored Njega na Arsu. (Pogledaj Kitabu sunneh od ovog mudzessima)
• Ebu Ismail El Herevi koji tvrdi za mu’tezile da su oni transvestiti filozofa a da su es’arije (svi muslimani svijeta) transvestiti mu’tezila. Ibn Tejmijje, mudzessim, navodi ovaj njegov govor u Medzmu’ul fetava 8/227.
• El Berbehari, on je Ebu Muhammed El Hasen Ibn Ali Ibn Halef El Berbehari, hanbelija, mudzessim. Smatrao je da je Allah u liku mladica talasaste kose i tvrdio i zagovarao mnoge druge nevjernicke tvrdje. (El Kamil fi tarih, Ibn Esir)
• Ebu Abdullah El Hasen ibn Hamid Ibn Ali El Verrak (umro 403.H.g.). Napisao je brojne knjige u odbrani tesbiha I tedzsima. Na sve njegove zablude odgovorio je Imam Abdurrahman Ibn Dzevzi El Hanbeli u svojoj knjzi Def’u subheti tesbih.
• Ibn Zaguni, on jeEbul Hasen Ali ibn Ubejdullah Ibn Nasr, hanbelija mudzessim, umro 527.H.g. Napisao je knjigu “El Idah” u kojoj spominje svoju mudzessimitsku akidu a koja je od osnova vehabijske akide. Njegov ucenik Ibn Dzevzi kada je video sta ovaj tvrdi pobio je sva jegova misljenja u knjizi “ Def’u subheti tesbih bi ekfi tenzih”
• Kadi Ebu Ja’la, on je Muhammed Ibnul Husejn ibnul Ferra, hanbelija, mudzessim, umro 458.H.g. Kaze Ebu Berk Ibn Arebi El Maliki:” Prenijeli su mi moji najpoverljiviji sejhovi da je ovaj Ebu Ja’la govorio: “Mogu pripisati Allahu sve osim brade i stidnog mjesta.” (El Avasim minel kavasim, str. 209) Jos jedna od spletki vehabija je da nazivaju Ebu Ja'lu imenom Kadi Ebu Ja'la kako bi narod pomislio da se radi o priznatom ucenjaku El Kadi Ebu Ja'la el Mevsili piscu poznatog Musneda. Kaze Ibn Esir: “Umro je ovaj mudzessim na svojoj neispravnoj akidi nanoseci hanbelijama kojima je pripadao stetu koja se ne moze oprati" (Kamil fi tarih, 8/104)
Allah dz.s. da nas sacuva vjerovanja ovih mudzessima koje se ne razlikuje od vjerovanja idolopoklonika koji su zivjeli u Mekki prije poslanstva.
Dotichni Recruit se pronashao u ovom mom izlaganju shto nedvojbeno dokazuje da je on zapravo pripadnik ove dvije kelamistichke sekte. Nije lijepo prozivati one koji nisu prisutni niti nazivati kjafirima ljude i shejhove kojima ti nisi dorastao ni pertle svezati. Time, dijete moje drago, ispravi svoje vjerovanje, pokaj se zbog svojih izjava jer ti si doista u zabludi. Doista je rijech oshtrija od sablje i jedna tvoja nepromishljena izjava te mozhe strovaliti u dzehennem, a da toga nisi ni svjestan. Boj se Allaha i obavljaj namaze redovno u dzematu ( naravno izbjegavaj dzamije u kojima su kaburovi )
Nadam se da ćete se na forumu ponašati u skladu sa pravilima koja su identična na ostalim forumima,ali ponajprije u skladu sa islamskim verovanjem!
Direktnih uvreda,prozivanja,nedaj bože prijetnji,toga se klonite!
Brisanja postova neće biti,polemišite međusobno,argumentovano..
Sellam..
Bash si me lijepo nasmijao. Po tebi je i Allahov Poslanik, s.a.w.s., maturidija ( Allahu se utjechemo od ovakvih potvora) Prochitaj malo kada ste vi ( maturidije )nastali. Naravno nash narod je chist od sekti koje mu ti pripisujesh kao i nash Imam Ebu Hanife.
AKIDETSKE RAZLIKE ESH'ARIJA I MATURIDIJA SA EHLI SUNNETOM VEL DZEM'ATOM
Smatra se da je neka skupina izashla iz Ehli Sunne vel Dzema'a ako se razidje sa Ehli Sunne u nekom akidetskom temelju, poput imana, kadra, tevhida, sifata i slichno, pa makar to bio samo jedan temelj vjere, a ne ako se razidje u sporednim akidetskim pitanjima. Ovaj kriterij je pojasnio imam Shatibi u knjizi „El-I'atisam“ (2/712.), a takodjer Ibn Tejmijje (Medzmu'ul-fetava, 35/414.) i Ibn Betta (El-Ibane, str. 175.) sa drugim rijechima al' u istom znachenju. Pa ako je to tako, kako da se Esh'arije i Maturidije ubrajaju u Ehli Sunne vel Dzema'a, a razishli su se sa Ehli Sunne u nekoliko temeljnih akidetskih pitanja: u imanu, tevhidu, sifatima i mnogim drugim pitanjima.
Nakon pojashnjenja skupina Esh'arija i Maturidija, historijskog razvoja istih u Ummetu i konstatacije da u sushtini nema razlike izmedju akide Esh'arija i Maturidija osim u nekoliko pitanja koja su sporedna. U narednom tekstu slijedi kratak prikaz osnovnih pitanja u kojima su se obje skupine razishle sa akidom Ehli Sunneta vel dzema'a.
Pitanja oko kojih su se Maturidije i Esh'arije razishli sa Ehli Sunne vel Dzema'a
Oslanjajutji se na Svevishnjeg Allaha i trazhetji pomotj od Njega, subhanehu ve te'ala, kazhemo da se Esh'arije i Maturidije razlikuju sa Ehli Sunnetom u sljedetjim pitanjima:
● IZVORI IZ KOJIH SE UZIMA AKIDA. Prvi izvor iz kojeg se uzima akida kod njih je razum, a zatim sherijatski tekstovi (Kitab i Sunnet mutevatir) shodno pravilima Ilmu Kelama, a ako ovo dvoje dodju u koliziju daje se prednost razumu. Ovo su otvoreno izjavili Dzuvejni, Razi, Bagdadi, Gazali, Amidi, Ibn Furek, El-Idzi i ostali. Zatim, neuzimanje akide iz vjerodostojnih hadisa ahad (tj. koji nisu mutevatir, a kojih ima veoma malo; manje od stotinu). Kazhe Razi da u Buhariji i Muslimu ima izmishljenih hadisa koje su ubacili munafici. Zatim kazhu da uzimanje vanjskog znachenja ajeta i hadisa koji govore o Allahovim svojstvima je kufr, jer vodi u teshbih - uporedjivanje Allaha sa stvorenjima, zato je vadzib da se te'vile – protumache mimo vanjskog znachenja (tj. iskrive). Grupa od njih je sufijski orijentisana, poput Gazalija i El-Dzamija, daje prednost keshfu – otkrovenju i zevku – ukusu nad tekstovima Kitaba i Sunneta, te ocjenjuju valjanost hadisa zevkom. Sve ovo je oprechno izvorima iz kojih se uzima akida kod Ehli Sunne vel Dzema'a.
â—Ź IMAN. Oni su u imanu Murdzije, tj. da je dovoljno izgovoriti shehadet i da djela ne ulaze u ispravnost imana, dok je dio njih na stavu Dzehmija, tj. da je za iman dovoljno samo potvrdjivanje srcem bez rijechi i djela. Ovo zadnje je izabrao Hasan Ejjub i Buti od savremenih Esh'arija.
â—Ź KADER. Esh'arije su u poglavlju kadera doshli sa teorijom KESBA, a ono shto se mozhe razumjeti iz tumachenja tog termina je da chovjek u svojim djelima nema izbora niti kudreta nego da je prisiljen, a to je u stvari stav Dzebrije. Takodjer potvrdjuju Allahu samovolju kevnije (izvrshnu) bez sherijatske volje. U ovim pitanjima Maturidije su na stavu Ehli Sunne vel Dzema'a.
â—Ź DOKAZIVANJE POSTOJANJA ALLAHA. U ovom pitanju su uzeli filozofsko-kelamistichku teoriju: svemir je stvoren, on mora imati svog tvorca koji oduvijek postoji, a najkarakteristichnija njegova osobina je da on nema stanja i osobina koja imaju stvorenja, zato tvorac nije dzevheren (materija), niti 'ardan (atribut), niti dzismen (tijelo), nije na nekoj strani niti u nekom mjestu... Na ovoj teoriji su izgradili mnoshtvo pogreshnih osnova koje su ih odvele u poricanje Allahovih sifata, npr. da je Allah na nebesima iznad stvorenja i sl.
â—Ź TEVHID. Kod njih je tevhid negiranje dvojnosti, mnoshtva, dijelova, sastavljanja itd. Kazhu Allah je Jedan u Svom bitju nema dijelova, Jedan u Svojim osobinama nije Mu nishta slichno, Jedan u svojim djelima nema sudionika. Sa ovim tumachenjem porekli su Allahu da ima lice, dvije ruke, ochi i slichno jer to ukazuje na organe i sastavljanje (terkib). Na osnovu toga tumache la ilahe illellah i rijech ilah sa znachenjem Stvoritelj ili Onaj koji ima sposobnost stvaranja. A shto se tiche tevhida (izdvajanja Allaha u ibadetu) zbog kojeg su poslati poslanici i onog shto mu je suprotno od shirka, vrsta shirka i upozorenja na njih, toga nema u njihovim akidetskim knjigama. Zato su uputjivanje ibadeta kaburovima, evlijama i turbetima, nicanje dovishta i svetih mjesta, zabranjeni teberruk i tevessul nashli plodno tlo bash u mjestima gdje su Esh'arije i Maturidije, jer je kod njih shirk nestao sa mushricima Mekke koji su obozhavali kipove.
● PRVI VADŽIB. Kada chovjek postane punoljetan, prvi vadzib koji je duzhan raditi kod Esh'arija i Maturidija je nezar - razmishljanje (o Allahu i stvaranju svijeta) ili namjera da razmishlja, ili kod nekih sumnja, ili kod drugih da spozna Allaha, a zatim dolazi iman. Pa tako vetjina Esh'arija smatra iman bez razmishljanja neispravnim i kufrom, dok je kod Maturidija iman ispravan, ali je ta osoba grijeshna. Dok je kod Ehli Sunne spoznaja postojanja Allaha stvar koja je urodjena u chovjeku, a prvi vadzib je izgovaranje shehadeta nashto uputjuju jasni dokazi.
â—Ź SIFATI (Allahova svojstva). Ovo je najpoznatije poglavlje u kojem su se razishli sa Ehli Sunne vel Dzema'a. Ovi potvrdjuju Allahu samo sedam svojstava: zhivot, znanje, volju, motj, sluh, vid i govor, s tim da ove sifate ne potvrdjuju kao Ehli Sunne, jer je kod njih izvor spoznaje ovih svojstava razum, a ne Kitab i Sunnet. Maturidije dodaju josh osmo svojstvo-TEKVIN. Sva ostala svojstva koja su doshla u Kitabu i Sunnetu poput: lice, ruke, ochi, stopalo, prsti, ljubav, mrzhnja, zadovoljstvo, milost, uzdizanje, silazhenje, dolazak itd., Esh'arije i Maturidije ili TE'VILE-iskrivljuju, tj. tumache ih znachenjem za koje nemaju dokaza, ili chine TEFVID (prepushtanje znachenja sifata Allahu), tj. kazhu potvrdjujemo da su doshle u Kitabu i Sunnetu, ali ne znamo njihovo znachenje, te kazhu da je ovo zadnje stav Selefa, shto je izmishljotina i notorna lazh. Treba napomenuti da je Ebul-Hasen El-Esh'ari chak i prije nego se vratio na mezheb Selefa potvrdjivao Allahu dvije ruke, dolazhenje, uzdizanje iznad Arsha, lice i ochi, za razliku od potonjih Esh'arija koji u negiranju ovih svojstava slijede put Mu'atezila.
● ALLAHOV GOVOR. Mezheb Ehli Sunne je da je Kur'an Allahov govor koji nije stvoren, Allah govori govorom koji se chuje, chuju ga meleci, chuo ga je Dzibril i Musa, 'alejhimesselem, i chutje ga stvorenja na Sudnjem Danu, dok ovi ne potvrdjuju Allahu svojstvo govora u stvarnom smislu. Kod njih je Allahov govor KELAMU NEFSI, tj. znachenje koje postoji samo po sebi, bilo je oduvijek i bitje zauvijek, nije glas niti slovo. Taj „kelam nefsi“ (Allahov govor) je u biti jedna cjelina pa ako se izrazi hebrejskim jezikom biva Tevrat, a ako se izrazi sirskim jezikom biva Indzil, a ako se izrazi arapskim biva Kur'an. Nebeske knjige su kod njih stvorene, a kazhe se o njima da su Allahov govor u prenesenom znachenju. Zatim su se razishli u tome ko je u stvari izrazhavao i govorio Allahov govor (kelam nefsi) koji je u Kur'anu: jedni kazhu Dzibril, 'alejhisselam, a drugi Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem.
â—Ź GDJE JE ALLAH I NJEGOVO VIDJENJE NA AHIRETU. Kod Ehli Sunne Allah je iznad Arsha na nebesima svojim bitjem odvojen od stvorenja i vjernici tje Ga vidjeti na Ahiretu nashto uputjuju jasni dokazi. Dok kod njih Allah niti je iznad svijeta niti ispod, niti lijevo niti desno, nije unatar svijeta niti van njega. Nema sumnje da je ovo najljepshi opis pojma nepostojanja i pojma nishta. Neki od njih kazhu da je Allah na svakom mjestu. Oni potvrdjuju da tje vjernici vidjeti Allaha na Ahiretu, ali pod shartom da tje to biti gledanje mimo pravca ili strane, a to je samo po sebi negiranje vidjenja, jer kako se mozhe gledati neshto, a da ne bude u pravcu ili strani?
â—Ź MUDROST STVARANJA. Kod Ehli Sunne sve shto Allah chini, stvara, naredjuje i odredjuje chini to sa ciljem i mudroshtju. Neke od tih mudrosti mi znamo, a neke ne znamo i ne mozhemo dokuchiti. Kod Esh'arija ono shto Allah radi u tome nema cilja i namjere, jer sve shto Allah radi je chista Allahova volja koja je iznad toga da bude ogranichena ciljevima i mudroshtju. Na ovo pogreshno pravilo izgradili su josh gora od njih, poput toga da je dozvoljeno da Allah vjechno kazni vatrom Njegovog najiskrenijeg evliju i da najgoreg kjafira nagradi vjechnim Dzennetom.
● TEKFIR (proglashavanje muslimana nevjernikom). Ehli Sunne ne tekfire osim onog ko to Sherijatom zasluzhuje, tj. uradi djelo ili kazhe rijechi koje izvode iz vjere, nakon shto se ispune uslovi za to. Oni (esh'arije i maturidijje) su u ovom pitanju protivrjechni sami sebi, jer poshto su Murdzije u imanu kod njih je veoma teshko da neko djelima i rijechima izadje iz vjere, jer je pravilo da se niko ne tekfiri zbog grijeha. Sa druge strane tekfire onoga ko smatra da je Allah svojim bitjem na nebesima, shto je vadzib svakom muslimanu da vjeruje. Takodjer, jedan od temelja kufra kod njih je uzimanje vanjskog znachenja ajeta o Allahovim sifatima, shto je vadzib kod Ehli Sunne. Od primjera njihovih tekfirenja Ehli Sunneta je proglashavanje Ibn Tejmijje kjafirom od strane hanefijskog uchenjaka Muhammeda el-'Adzemija (rođen 779. H.), poznata je njegova izreka: „Ko nazove Ibn Tejmijju Shejhul-Islamom on je kjafir“, takodjer tekfirenje Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjima od strane Kevserija.
â—Ź PODJELA AKIDE shodno izvorima iz kojih se uzima akida.
Esh'arije dijele akidetska pitanja shodno izvorima iz kojih se uzima akida na tri dijela:
prvi dio - pitanja chiji je izvor iz kojeg se uzima akida samo razum, a to je vetjina akidetskih poglavlja izmedju ostalog i Allahovi sifati,
drugi dio - pitanja chiji su izvori iz kojih se uzima akida samo Kitab i Sunnet, a to su pitanja gajba (kaburski azab i sva deshavanja na Sudnjem Danu)
i tretji dio - pitanja chiji su izvori iz kojih se uzima akida razum i sherijatski tekstovi, poput vidjenja Allaha na Ahiretu.
Maturidije dijele akidetska pitanja na dva dijela:
prvi dio – ilahijat u kojima je razum izvor iz kojeg se uzima akida, u ovaj dio ulaze tevhid i Allahovi sifati,
drugi dio – sherijat u kojima je izvor iz kojeg se uzima akida Kitab i Sunnet, u ovaj dio ulaze pitanja kaburskog azaba i deshavanja na Sudnjem danu. Ova podjela akidetskih pitanja na razumske i sherijatske je zasnovano na pogreshnoj teoriji uzetoj od filozofa: da se sherijatski tekstovi (Kitab i Sunnet) kose sa razumom, pa su nastojali da nadju neku sredinu izmedju toga shto ih je odvelo u odbacivanje, negiranje i iskrivljivanje mnogih sherijatskih tekstova. Kod Ehli Sunne vel Dzema'a u osnovi nema kolizije izmedju sherijatskih tekstova i razuma, zato oni ne preuvelichavaju ulogu razuma niti je potpuno zanemaruju, s tim da kod Ehli Sunne vel Dzema'a nema nijednog akidetskog poglavlja u kojem je razum izvor iz kojeg se uzima akida, nego su izvori iz kojih se uzima akida Kitab, Sunnet i idzma'.
Pitanja oko kojih su se slozhili sa Ehli Sunne vel Dzema'a
Od akidetskih pitanja u kojima su se Esh'arije i Maturidije slozhili sa akidom Ehli Sunne vel Dzema'a su sljedetje:
â—Ź PITANJE GAJBA vezana za kaburski azab, deshavanja na Sudnjem Danu: prozhivljenje, vaganje djela, prelazek preko Sirata, shefa'at, Dzennet i Dzehennem. Ovo je dio akidetskih pitanja vezanih za gajb, chiji su izvori spoznaje kod njih samo sherijatski tekstovi, zato se u ovome nisu razishli sa Ehli Sunne vel Dzema'a.
â—Ź STAV PREMA POCHINIOCU VELIKOG GRIJEHA.
â—Ź STAV PREMA ASHABIMA i redoslijedu pravovjernih halifa, kao i pitanja vezana za imama (halifu).
â—Ź PITANJE KADERA u kojem su se Maturidije slozhile sa stavom Ehli Sunne vel Dzema'a za razliku od Esh'arija koji su u kaderu Dzebrije.
A shto se tiche poznatog hvalisanja Esh'arija kako su odigrali presudnu ulogu u odgovoru i slamanju Mu'atezila koristetji isto oruzhje koje koriste same Mu'atezile, tj. Ilmu Kelam, istina je da su oni potpali pod njihov uticaj, preuzeli mnoge njihove stavove i doshli sa novom akidetskom smjesom koja je neshto izmedju mu'atezilsko-dzehmijske akide i akide Ehli Sunne vel Dzema'a. Takodjer, njihovo hvalisanje kako su slomili muslimanske filozofe, najbolji odgovor na ovu tvrdnju je dao Shejhul-Islam Ibn Tejmijje u rechenici koju navodi na nekoliko mjesta u svojim Fetvama (Medzmu'ul-fetava, 5/33, 12/590, 16/300.): „(Esh'arije) Niti su Islam pomogli, niti filozofe slomili“.
Kriterij po kojem se odredjuje izlazak neke skupine iz Ehli Sunne vel Dzema'a
Smatra se da je neka skupina izashla iz Ehli Sunne vel Dzema'a ako se razidje sa Ehli Sunne u nekom akidetskom temelju, poput imana, kadera, tevhida, sifata i slichno, pa makar to bio samo jedan temelj vjere, a ne ako se razidje u sporednim akidetskim pitanjima. Ovaj kriterij je pojasnio imam Shatibi u knjizi „El-I'atisam“ (2/712.), a takodjer Ibn Tejmijje (Medzmu'ul-fetava, 35/414.) i Ibn Betta (El-Ibane, str. 175.) sa drugim rijechima al' u istom znachenju. Pa ako je to tako, kako da se Esh'arije i Maturidije ubrajaju u Ehli Sunne vel Dzema'a, a razishli su se sa Ehli Sunne u nekoliko temeljnih akidetskih pitanja: u imanu, tevhidu, sifatima i mnogim drugim pitanjima.
Uchenjaci koji su rekli da Esh'arije i Maturidije nisu Ehli sunne vel dzema'a
Mnogi uchenjaci su izjavili da su Esh'arije (u ovo ulaze i Maturidije jer medju njima nema razlika osim u sporednim pitanjima) Ehlu bid'a, tj. novotari, shto znachi da nisu od Ehli Sunne vel Dzema'a, dok su mnogi drugi jasno naznachili da nisu Ehli Sunne vel Dzema'a.
Od tih uchenjaka su:
â—Ź Imam Ehli Sunneta - Imam Ahmed je proglasio bidatorima skupinu Kullabija na chijim osnovama je izgradjen mezheb Esh'arija. Takodjer, Imam Ahmed i Ibn Medini su izjavili da oni koji se bave Ilmu Kelamom nisu Ehli Sunne, a Esh'arije i Maturidije su kelamistichke skupine. (Menhedzul-esha'ire fil-akide, str. 60.)
â—Ź Imam Ebu Nasr es-Sidzzi el-Hanefi je nazvao Esh'arije novotarskom sektom shtetnijom od Mu'atezila. (Er-Reddu ala men enkerel-harf vel-savt, str. 222.)
â—Ź Imam Ibn Huvejz Mindad, malikija uchenjak, u komentaru rijechi Imama Malika da nije dozvoljeno svjedochenje bidatora kazhe da su bidatori kod Malika i ostalih uchenjaka mezheba oni koji se bave Ilmu kelamom svejedno bili oni Esh'arije ili neki drugi. (Dzami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 2/96.)
â—Ź Shafijski uchenjak Ibn Surejjidz, suvremenik Ebul-Hasana El-Esh'arija, je negirao te'vil (iskrivljeno tumachenje ajeta o sifatima) Mu'atezila, Esh'arija, DĹľehmija i ostalih, gdje je izjednachio Esh'arije sa ostalim sektama. (Idztima'ul-dzujushil-islamije, str. 62.)
â—Ź Kazhe shafijski uchenjak Ebul-Hasan el-Kerdzi da uchenjaci shafijskog mezheba neprestano odbijaju da se pripishu El-Esh'ariju i odrichu se njegovog mezheba ... (Et-Tis'inijje, str. 238.)
● U knjizi „El-Munazaratu fil-islam“ (str. 35.) hanbelijski uchenjak Ibn Kudame kazhe da su Esh'arije bidatori (novotari).
â—Ź Shafijski uchenjak Ebu Hamid el-Isfiraini nije ubrajao Esh'arije u sljedbenike Imama Shafije i odvojio je Usulu fikh Esh'arija od Usulu fikha Imama Shafije. (Derut-te'arudi, 2/96.)
● Shejhul-Islam Ebu Ismail el-Herevi, pisac knjige „Zemmul-Kelam“, kazhe o njemu Subki u „Tabekatush-shafi'ijje“ (4/272) da je proklinjao Ebul-Hasena el-Esh'arija i da je napustio svog shejha El-Kadija zbog toga shto je bio esh'arija.
● Shejhul-islam Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjim su na razne nachine u mnogim knjigama pojasnili da su oni bidatori, kao na primjer u Medzmu'il-fetava (2/50): „Kao shto to kazhu neki bidatori Esh'arije...“.
● Shejh Albani je u knjizi „Es-Silsiletus-Sahiha“ (6/285) nazvao, izmedju ostalih, Esh'arije neprijateljima Sunneta, a neprijatelji Sunneta ne mogu biti na akidi Ehli Sunne vel Dzema'a.
● Shejh Muhammed ibn Salih el-'Usejmin je u komentaru „El-'Akidetul-Vasitijje“ (2/372) jasno rekao da Esh'arije, Maturidije i njima slichni nisu Ehli Sunne vel Dzema'a.
â—Ź Upitan je shejh Salih el-Fevzan da li se Esh'arije i Maturidije ubrajaju u Ehli Sunne vel Dzema'a, pa je odgovorio da se ne ubrajaju.
Rezime i zakljuchak
Nakon svega kazanog o temi da li su Esh'arije i Maturidije Ehli Sunne vel Dzema'a, mozhe se izvesti sljedetji zakljuchak: Esh'arije i Maturidije su kelamistichke sekte koje se ubrajaju u sljedbenike Kible (ehlul-kibla), u shto nema sumnje, medjutim ne ubrajaju se u spashenu skupinu Ehli Sunne vel Dzema'a, iako su im najblizhi u odnosu na ostale sekte. Argumenti zbog kojih se ne u brajaju u Ehli Sunne vel Dzema'a su sljedetji:
Prvo: razishli su se sa Ehli Sunne vel Dzema'a u vetjini temeljnih akidetskih pitanja, a dovoljno je da se razidju samo u jednom akidetskom temelju da bi izashli iz Ehli Sunne vel Dzema'a.
Drugo: Esh'arije i Maturidije su kelamistichke skupine oko chega nema razilazhenja, a oni koji su se bavili Ilmu Kelamom nazivani su Ehlul-Ehva, tj. novotarima, a novotari se ne ubrajaju u Ehli Sunne.
Tretje: velika istina koju su potvrdili sami esh'arijski uchenjaci, kao shto je u pristrasnoj esh'arijskoj knjizi „Tabekatush-shafi'ijje“, da su se najvetji esh'arijski uchenjaci, poput: Dzuvejnija, Razija, Gazalija i drugih, pokajali i vratili na mezheb Selefa. Pa se postavlja pitanje: ako su bili na akidi Ehli Sunne vel Dzema'a od chega su se pokajali i na koju akidu su se vratili?
Chetvrto: jasne i nedvosmislene izjave prvih i potonjih uchenjaka Ehli Sunneta da Esh'arije i Maturidije nisu Ehli Sunne vel Dzema'a. Ve billahi tevfik.
prenosi se od Ebu Berze: " Pricam ti ono sto su moje oci vidjele a moje usi cule, rekao je Boziji Poslanik a.s.: " Izacice sa istoka ljudi, kao da je ovajh Zul Huvejsira od njih, a izgledace ovako: Uce Kur'an ali on ne prelazi njihove vratove, izlaze iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka, - pa je Poslanik a.s. stavio ruku na prsa- njihovo odlicje je tahlik, izlazice iznova i iznova sve dok poslednji od njih ne izadju sa Dedzdzalom." ( Ahmed, Musned, 33/ 44, i 33/ 26. hadis br. 19783)
Dewdzdzal ima ruke,noge,oci,usi a ne Allah dz.s. Vehabioje vjeruju u Dedzdzala a ne u Allaha dz.s.
Dedzal je corav na jedno oko(zastrto mu je) bas kao sto je Recruitu srce, a vas Gospodar zaista nije corav...kako se navodi u hadisu(Buhari 7131) i Dedzalu ce na celu pisati da je kafir sto ce moci svaki vjernik procitati...kao sto se takodjer prenosi u hadisu.
Ljudi poput Recruita ce slijediti coravog laznog boga i ubijati muwehide kojima je Dzennet obecan, ali smrt muwehidu nije nesto strasno sto mu se moze desiti, najgore je mrtvo srce, a insan ziv. Da nas Allah sacuva od toga
nocni dobro nam dosao na forum.
Drugar nisi fer, prvi post pa si krenuo sam uvredama, ako mislis da je Tambalamba iznio neku neistinu citiraj tad deo pa obrazlozi sta to ne valja,..
Tambalamba ako je potrebno na tvoj zahtev ozbrisacemo post u kome si prozvan...
Rekao je Poslanik Muhammed s.a.w.s. "Ja garantujrm kucu u dnu Dzenneta onome ko ostavi prepirku pa makar i bio u pravu,i garantujrm kucu u sred Dzenneta onome ko ostavi laz pa makar se i salio,i garantujem kucu u vrhu Dzenneta onome ko ima lijep ahlak(ponasanje).(Biljezi Ebu Davud - Sahihul-Dzami´ 1464)
Ne znam kako ovaj "magistar" ima obraza da ovoliko laze.
U ovolikom tekstu ni jedan jedini citat koji bi potvrdjio njegove lazi nije naveo.
Normalno,zato sto ne postoje,zato sto ovaj magistar laze na veliko a i svoju magistraturu je dobio samo zato sto se prodao zapadnim spijunima i raznoraznim sektama za par eura kako bi pokusao da rasturi islam i muslimane kao njegov vodja Muhammed ibn Abdulvehhab.
Voleo bih da mi neko od ovih vehabija da email ovog mr. da malo porazgovaram sa njim,da vidimo na osnovu kojih dokaza ovoliko laze?
Vidim recruit da se i dalje pravis prepametan. Nastavljas sa svojim vrijedjanjima ljudi za koje si ti samo obicno deriste. Kada je rijec o lazhima, ti se po tome posebno istichesh, te mozhemo vidjeti hadise koji govore o haridzijama, a ti ih pripisujesh navodnim 'vehabijama'.
Svako ko iole poznaje osnovne hadiske zbirke kao Kutubu-s-sitte jasna mu je tvoja varka i tvoje dokazivanje "babama i zabama" kako nash narod kazhe. Ja cu samo spomenuti u kojim poglavljima spominju imami sunneta ove kao i sve ostale predaje koje si naveo:
- Ebu Davud vlasnik poznatog Sunena je gore napomenuti hadis kao i ostale naveo u poglavlju: "Poglavlje o borbi protiv HARIDZIJA!" (Ebu Davu; Sunen 4/386/4765)
Jasno se vidi da su ti ljudi koje Poslanik s.a.w.s. spominje u hadisu koji je naveo RECRUIT kao i ostali HARIDZIJE a ne VEHABIJE - kako to on voli da kaze - jer kako to da Alija r.a. obavjeshtava vojsku da ce se upravo borit s njima a Muhammed ibn Abdulwehhab josh nije ni rodjen. Pa zar ovo nije dokazivanje BABAMA I ZABAMA.
- Ibn Madzdze autor poznatog Sunena koji se ubraja u red Kutubu-s-Sitte je ovaj hadis kao i druge slicne sadrzine spomenuo u poglavlju: "Poglavlje o spomenu HARIDZIJA!" (Ibn Madzdze Sunen 1/58/167) Pa je prvo kao i Ebu Davud naveo govor Alije kojeg smo pre spomenuli a odmah zatim ovaj hadis kojeg je RECRUIT spomenuo.
- Tirmizi, autor Dzamia koji spada u red Kutubi-s-sitte je ovaj hadis spomenuo u "Poglavlje o osobinama onih koji izlaze!" (Tirmizi 4/481/218 te je odmah nakon sto je spomenu ovaj hadis rekao sljedece:
"Ovi ljudi koji ce uchiti Kur'an ali im on nece prelaziti grla njihova, i izlazice iz vjere kao sto strijela izlazi iz luka su HARIDZIJE i HARURIJJE (mjesto u Kufi gdje su se haridzije okupljali u vrijemenu ashaba pa su na osnovu imena mjesta dobili i naziv HARURIJJE)!"
Ima li shta jasnije u objasnjenju onih koji su opisani u ovom i drugim hadisima od rijechi ovog IMAMA UMMETA - TIRMIZIJE?!
- Imam Buharija je ovaj hadis ponovio nekoliko puta a jedno od poglavlja u kojem ga je naveo je i "Poglavlje o ubijanju HARIDZIJA i mulhida nakod uspostavljanje dokaza nad njima". (Buhari 6/2539/6531).
- I posljednji od Kutubi-s-Sitte Muslim, Nevevi je naslovio poglavlje u kojem je Muslim naveo ovaj hadis "Poglavlje o podsticanju na ubijanje HARIDZIJA!" 3/113/2511
Zapravo nakon shto smo naveli na koga je to Poslanik, s.a.w.s. ciljao ovim hadisom vidimo da je RECRUIT uzeo jednu od osobina HARIDZIJA.
Rekao je Abdullah ibn Omer r.a. kao sto to od njega biljezi Buharija u svom sahihu mu'alleqan medzzumen bihi:
"Abdullah ibn Omer r.a. ih je smatrao najgorim Allahovim stvorenjima i govorio bi o njima (tj. HARIDZIJAMA):
'Oni su pohrlili ka ajetima koji su objavljeni o MUSHRICIMA uchinivsi ih da se oni odnose na MU'MINE!'" Buhari u Sahihu 6/2539/6531
A vidite i sami kako RECRUIT uzima hadise koje govore o jednoj od najopasnijih i najzabludjeloj sekti - HARIDZIJAMA te ih navodi o ljudima koji su dosli vjekovima i vjekovima kasnije od kojih mi ne vidimo osim drzanje po Allahovim zakonima.
Josh je poznato da su haridzije tekfirili (smatrali nevjernicima) najodabranije ashabe medju kojima je i Alija r.a. i Muavija i mnogo mnogo drugih. Kao i da je od njihovog vjerovanja da je chovjek koji pochini veliki grijeh, recimo pije alkohol, radi s kamatom, chini blud i ostalo KAFIR jer oni smatraju da se iman ne djeli i da kada ode dio imana ode cio iman. Takodjer vjeruju u mjesto izmedju dzenneta i dzehennema... A oni koje RECRUIT naziva WEHABIJAMA i govori kako su oni ti koji se ciljaju ovim hadisom, a to nema bash nikakve slichnosti sa HARIDZIJAMA, vec je njihovo vjerovanje kao i vjerovanje svih ostalih sljedbenika ehlus sunne wel dzema'a.
Nego dotichni Recruit zna da je napad najbolja odbrana te kako bi iole prikrio njegovu kelamistichku sektu Maturidija ( a uz njih dodju i Esh'arije ) na sve nachine pokushava da komentarishe hadise o kojima vidi se pojma nema, poshto ih komentarishe na svoj nachin ( ili na kelamistichki nachin kako mu to njegovi "shejhovi" diktiraju - p.s. dok tavafe oko kaburova i trazhe pomotj od mrtvih).
Naravno u tekstovima od mr. Ljakitja su ti ponudjene sve knjige kao dokaz za ono shto govori.
Josh ti treba da rastesh da bi mogao sa nekim da vodish polemiku,ali najprije treba da ochistish svoje srce od prljavshtine koja se nakupila i zlobe koja ga je razjela.
p.s. nekako mi ovaj notjni lichi na recruita ali u drugom izdanju (chitaj sa drugim nikom)
Sekte u islamu: Esh'arije i maturidije
Nije lijepo prozivati one koji nisu prisutni niti nazivati kjafirima ljude i shejhove kojima ti nisi dorastao ni pertle svezati. Time, dijete moje drago, ispravi svoje vjerovanje, pokaj se zbog svojih izjava jer ti si doista u zabludi. Doista je rijech oshtrija od sablje i jedna tvoja nepromishljena izjava te mozhe strovaliti u dzehennem, a da toga nisi ni svjestan. Boj se Allaha i obavljaj namaze redovno u dzematu ( naravno izbjegavaj dzamije u kojima su kaburovi 
te je odmah nakon sto je spomenu ovaj hadis rekao sljedece:
