SJENICA.com forum


If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above. You may have to register before you can post: click the register link above to proceed. To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.



Turcizam i rijeci iz nasih krajeva riječi i prevodi koje se koriste kod nas i na čitavom govornom području Balkana

Reply
Old 17-02-2010   #381
neznalica
Registrovan
Početnik
 
Join Date: May 2009
Posts: 98
Default

Okrechi malo taj duvar shto si iskaljo.
neznalica is offline   Reply With Quote
Sponsored Links

Old 20-09-2013   #382
kame
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Mar 2010
Posts: 185
Default

Hajat
Prodaj, tata, ata iz ajata pa mi kupi zlata ispod vrata ! U Bosni i Hercegovini obično znači: hodnik u prizemlju u starinskim građanskim kućama, predsoblje; trijem" Covjek bez zanata, kao kuća bez hajata" "Na plotu ti jagluk našli, a papuče na hajatu" Ali ima i drugih značenja: u Pećigradu i Velikoj Kladuši hajat znači: nužnik, u Bihaću: prepust strehe pred kućom ili kojom drugom zgradom, pod kojim se može zakloniti od kiše, u Duvnu mala šupica prislonjena uz kuću, u planinskim seoskim kućama prostorija za ostavu itd. u narodna pjesmi "Prodaj, tata, ata iz ajata pa mi kupi zlata ispod vrata", koja je zabilježena u Glamoču, hajat znači štala.. U Srbiji i sjeveroistočnim krajevima znači: klijet; izba, soba, pojata. ostava; zasebno izgrađena prostorija u dvorištu seoskih kuća za život bračnog para..

....a ja bolan ležim u hajatu, pa ne mogu da se javim zlatu ...
__________________
Online
kame is offline   Reply With Quote
Old 11-12-2013   #383
kame
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Mar 2010
Posts: 185
Post

Jednog seljaka u Šumadiji su pitali "Da li u srpskom jeziku ima turcizama", a on im je odgovorio čistim turcizmima "Ama, jok bre".
Jastuk, jorgan, šećer, kašika, džezva, tepsija, tava, čarape, avlija, kapija, bašča, kaldrma, fildžan, jogurt, čorba, čaršaf, papuče... sve su ovo riječi turskog porijekla koje u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku nemaju zamjene.

Turcizmi su, po definiciji, usvojenice porijeklom iz turskog jezika. Ono što je karakteristično za podneblje Balkana je da su narodi u velikoj mjeri zadržali turcizme u govoru, te ih, uprkos uticajima drugih jezika i promjenama u sopstvenim, i danas upotrebljavaju.

Jedan od najutjecajnijih turkologa na prostorima Balkana, mr. Amina Šiljak-Jesenković, ističe kako je osmansko carstvo bilo rasprostranjeno na našim prostorima tokom 500 godina, te da se utjecaji njihove vladavine i danas primjećuju, ali i čuju.

„Kada govorimo o jezičnim interferencijama, o doticajima jezika, to je veoma veliki prostor i veoma je veliki dijapazon leksika koji se iz jednog jezika, u međujezičnim kontaktima, utače u drugi jezik. Sa kontaktom turskog i bosanskog jezika imamo veliki broj pojmova koji su došli sa osmanskom kulturom u našu kulturu“, istakla je Šiljak.

Šiljak je kazala kako postoji više semantičkih polja po kojima se razvrstavaju turcizmi u našem jeziku, kao što su polje vjere i vjerskih običaja, zatim odjeće, a najviše kada je u pitanju odjeća ranijih perioda, polje kulture stanovanja i druga.

Ulazimo kroz kapiju
„Imam, efendija, okuisati, ikametiti, sve su to riječi turskog porijekla. Džube, turban, ahmedija, takođe. Kada dolazimo nekome u kuću, prvo ulazimo kroz kapiju, što je turska riječ kapi. Zatim prolazimo kroz avliju u kojoj je kaldrma, a možda i česma. U starim kućama su bili halvati, odaje, mutvaci. Mutvak je turcizam i znači kuhinja, a kod nas je još uvijek zadržan običaj da je ljetna kuhinja mutvak“, kazala je Šiljak.

Ističući kako postoji mnogo riječi koje su preuzete iz turskog, a rijetko ko zna da su tog porijekla, poput termina kat, kojeg su se bosanci odrekli, a hrvati prihvatili kao svoju, Šiljak je dodala: „Sijaset na turskom znači politika, ali mi u bosanskom imamo sijaset (mnoštvo) takvih riječi, koje su kod nas poprimile drugo značenje. Primjera radi, nafaka na turskom znači alimentacija, dok se kod nas odnosi na životnu sudbinu ili ono dobro što nas čeka".

Fonetsko-fonološka adaptacija jezika uticala je da mnoge riječi iz turskog jezika dožive promjene u bosanskom, a Šiljak je kao primjere navela izražavanje saučešća riječima "bašum sagolsun" ili pak riječi jastuk i jogurt, gdje se u turskom slova G i I ne čitaju.

„Dr. Hanka Vajzović napisala je odličan rad u kojem je obradila hibride. Tu se spominju primjeri kada se turski derivacioni sufiksi dodaju na riječi bosanskog ili stranog porijekla. Možemo spomenuti riječ tramvajdžija, gdje je tramvaj riječ engleskog porijekla, na koju smo mi dodali sufiks dži te je našom fonetskom adaptacijom nastala tako gotova riječ“, istakla je Šiljak, dodavši kako postoje i hibridi sa turskim sufiksima –luk poput akšamluk, ili –ile koji označava turski instrumental poput kućile.

„Ima jedan vic gdje se spominje kako su jednog seljaka u Šumadiji pitali 'Da li u srpskom jeziku ima turcizama', na šta im je on odgovorio čistim turcizmima 'Ama jok bre'“, rekla je kroz smijeh Šiljak.

Upotreba turcizama ovisi o sredini

U bosanskom jeziku, postoji i veliki broj metateza iz turskog, pa tako lanet što znači prokletstvo, u bosanskom se izgovara kao nalet, te Šiljak kao primjer navodi izreku 'nalet ga (šejtana) bilo'.

Šiljak je istakla kako kvantitet turcizama koje upotrebljavamo u svakodnevnom govoru ovisi od sociokulturne sredine iz koje potičemo, starosne dobi, te podrctala kako je to sociolingvistička tema.

„U ovisnosti od toga da li ste rasli u mahalama ili nekoj urbanoj sredini, u kući ili u zgradi, od toga što ste čitali, takav će biti i vaše jezično znanje. Ukoliko ste čitali Aliju Nametka, Skendera Kulenovića, pa čak i Ivu Andrića, naići ćete na veliki broj orijentalizama i to ćete apsorbirati u vaše jezičko znanje“, istakla je Šiljak.

„Nemarkirana turska riječ yemek koja znači jelo, kod nas je dobila oznaku bogatije trpeze. Kada su u pitanju izvanjezične kategorije u kojima se ti jemeci spremaju, to su tendžere, tave, ćase, tepsije i sahani, a u njima stoji tarhana, škembe čorba, bamija, pilav, sarma, dolma, jahmija, sogan dolma, ćevap, pogača, keške, sutlija, hurmadžik, tatlija, sutlija, i kada se to sve dobro zalije šerbetom, kahvom ili čajem, dobijemo jedan široki spektar odnosa jezika i kulture. Tada jasno vidimo koliko su osmanska i turska kultura i jezik uticali na našu kulturu i jezik“, našalila se Šiljak.

(AA)
kame is offline   Reply With Quote
Reply

Bookmarks

Tags
krajeva, nasih, rijeci


Currently Active Users Viewing This Thread: 4 (0 members and 4 guests)
 
Thread Tools Search this Thread
Search this Thread:

Advanced Search
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Forum Jump

Similar Threads
Thread Thread Starter Forum Replies Last Post
Turcizam i objasnjenja rijeci iSelektor Turcizam i rijeci iz nasih krajeva 131 26-01-2016 01:39
Recepti iz nasih krajeva a i sire... iSelektor Ovo i ono 287 19-01-2014 19:49
Najljepse pesme nasih ROCK grupa...Sve sto mislite da je lepo tmusa Muzika i Video 36 20-05-2013 17:06
Ni jedno slovo iz prethodne rijeci Crni Gruja Ovo i ono 5094 24-10-2010 23:43


All times are GMT +2. The time now is 23:29. Powered by vBulletin® Version 3.8.7
Copyright ©2000 - 2024, vBulletin Solutions, Inc. www.SJENICA.com






Prijatelji sajta:
Parovi rijaliti uzivo - FOLKOTEKA.com - SJENICA.net - Freestring - FOLKOTEKA.org - Sve o pametnim telefonima - Besplatni mali Oglasi - MixoTeka.org - Tekstovi pesama - Najbolji domaci recepti - FOLKOTEKIN forum - Restoran SREM (Novi Beograd)