SJENICA.com forum


If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above. You may have to register before you can post: click the register link above to proceed. To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.



Politika Sjenice čak i u sjenici se vodi politika, evo prilike da se bliže upoznamo sa njom

Reply
Old 07-12-2009   #181
superbaka
Registrovan
Domaćin
 
superbaka's Avatar
 
Join Date: Jun 2008
Location: nova varos
Posts: 16,390
Default

Quote:
Originally Posted by STRANAC View Post
a,ne znam koliko je ova slika stara,ali se jako dobro secam kioska koji je do "politike",
radila je tu izvesna Svila,i bio je taj kiosk tu do mozda 85. ili 86. tako da ga se secam...
kasnije je isti ovaj kiosk prenesen u moju mahalu,ispred moje kuce,i radio je Hamdo Burovic rahmetli,a sada je u privatnom vlasnistvu...
Radio je i rahmetli Lolo,ti se ne secjash,veruj za trenutak mi se povratio film,beshe to vreme kad se najbolje zivelo i nikad se necje vishe vratit, Reshko hvala za ovu sliku....
__________________
superbaka is offline   Reply With Quote
Sponsored Links

Old 23-12-2009   #182
Elvis-Eko
Registrovan
Domaćin
 
Elvis-Eko's Avatar
 
Join Date: Dec 2006
Godine: 52
Posts: 4,582
Default

Favoured : None

Sandžak: Poslije 200 godina od genocida nad sjeničkim muslimanima 26. decembra konačno će se progovoriti i u Sjenici. "POŠTEDITE MI ČAST, ŽIVOT VAM HALALIM" su riječi sandžačke djevojke koja je prvo mučena, silovana pa ubijena od strane četnika. U svojoj dugoj i dramatičnoj povijesti Sandžak je bio izložen konstantnom razaranju, a njegovo stanovništvo mukama i stradanjima.

Naročito je bošnjačko stanovništvo Sandžaka zapamtilo osvajače sa Zapada koji su se svetili osvajačima sa Istoka i obrnuto, u čemu se posebno izdavajaju Srbi i Crnogorci ubijanjem Bošnjaka radi pljačke njihove imovine i prisvajanja njihove zemlje pod lažnom optužbom „odrođavanja“ i zahtjevom da se „vrate u veru pradedovsku“, što je zapravo primitivni izgovor hajdučkih sinova. Oni to čine pojedinačno, ali i zajednički s drugima. Tako su npr. srpska i habzburška vojska spalile 1689. godine Novi Pazar nakon što su ga opustošile, poubijale sve dostupno stanovništvo, bez obzira na pol i starost, da bi se osvetile „Turcima“. Sličnom stradanju bili su izloženi i Sjenica, Prijepolje, Akova kao i druga mjesta Sandžaka i Crne Gore. Štoviše istebljenje poturica koje su izveli Crnogorci 1711. U Crnoj Gori, nadmašilo je sva dotada učinjena. „Istrebljenje“ koje je Njegoš opjevao u „Gorskom vijencu“, zlo u koje se umiješalo i ruski car Petar Veliki. Od toga istrebljenja nije ni manje nečovječna bila prevara Bošnjaka Sjenice, Nove Varoši, Prijepolja i Priboja.
Misli se posebno na masakr 1809. godine u Sjenici kada se Karađorđe nakon otpora koji su mu pružili Sjeničaci, dogovorio s njima da dopuste njegovoj vojsci samo da prenoći u gradu, garantujući da se stanovništvu neće ništa dogoditi. Kada je srpska vojska ušla, sjenički Srbi uručili su dželatima spiskove Bošnjaka koje treba likvidirati, a pošto se po dogovoru morala skloniti sjenička vojska, bio je otvoren put za klanje, pa je zaklano preko 2.500 Bošnjaka Sjenice. Karađorđeva vojska produžila je potom put prema Suhom Dolu i tamo se sastala sa crnogorskom vojskom, a onda su zajednički krenule na Novi Pazar u kojem su izvršile slične zločine nad Bošnjacima. Klanje Bošnjaka izvedeno je u jednoj od novopazarskih džamija iz koje se poput potoka na ulicu probila krv zaklanih.Još gnusniji zločin nad Bošnjacima izvršili su Crnogorci u Kolašinu 1858. Godine kada je izgorjelo u vlastitim domovima preko 600 Kolašinaca Bošnjaka ne računajući one koji su u bijegu ubijeni, što se desilo mnogima iz okoline Kolašina čiji su domovi najprije opljačkani a potom spaljeni. Nešto prefidnije postupalo se s Bošnjacima Nikšića kada se preko 400 bošnjačkih porodica ostalo samo 19 porodica, 1879. U gradu kojeg je Cvijić smatrao najipresivnijim muslimanskim gradom na Balkanu. Mentalitet hajduka Karađorđeva tipa, iskazanom masakrom u Sjenici, ispoljili su Crnogorci na Pešteri 1912. Kršenjem date riječi i ubijanjem nevinih ljudi, te pljačkanjem njihove imovine.
Pošto su ih obmanuti Pešterci nahranili jelima, što je trebalo da znači kraj grabeži koja ih je bila opsjela, na scenu su stupile Crnogorke koje su dovele konje da natovare opljačkanu imovinu. Poseban vid kulturocida demonstrirali su Crnogorci nasilnim pokrštavanjem i masovnim ubijenjam muslimana Plava i Gusinja 1912. i 1913.
Tada je nasilno pokršteno 12000 muslimana a ubijeno je 1200, mada podaci govore da je cifra mnogo veća. Crnogorci su 1919. godine u plavsko-gusinjskom kraju ponovili pokolj, kada je ubijeno više od 450 nevinih i uglednijih ljudi u ovog kraja.
S obzirom na zla koja su im počinjena i na činjenicu da je Sandžak stoljećima bio u sastavu Bosne, logično je što su prvaci Sandžaka na Sjeničkoj Konferenciji 1917. donijeli odluku da se Sandžak pripoji Bosni, koliko je i nedopustivo što ih je srpski režim zbog toga kaznio na sudskom procesu u Novom Pazaru 1920. godine. Sandžaklije u svom Memorandumu 1919. ističu da su od stvaranja Kraljevine SHS do tada opljačkana 194 muslimanska sela, da je ubijeno preko 1.300 Bošnjaka u prijepoljskom i pribojskom kraju kada se ovi obraćaju vlastima, a ove im šalju hajdučkog harambašu Kostu Pećanca čiji četnici ubijaju 18. jula 1924. Samo u selu Starčeviću 28 osoba bošnjačke nacionalnosti, dok su četiri mjeseca kasnije Crnogorci napravili divlji pokolj Bošnjaka u Šahovićima, Pavinom Polju i Grančarevu kakav je nepoznat pravnoj državi u miru. Uzimali su majkama i sestrama djecu iz naručija i klali ih pred njihovim očima, derali (gulili) ljude onako kako se guli jagnje. Samo mjesec dana kasnije Crnogorci su izvršili pokolj Bošnjaka u Rožajama.
U februaru 1925., izvršeni su pogromi nad Bošnjacima u Novom Pazaru, u vrijeme izbora, što je bio jedan od razloga masovnom, iseljavanju Bošnjaka u Tursku, čemu je kumovala kratkovida politika te države kada je 1938. Donijela sa srpskim progoniteljima konvenciju o iseljavanju muslimanskog stanovništva iz Makedonije (J. Srbije) u Tursku. Već je istaknut četnički pokolj Bošnjaka u bjelopoljskom kraju u januaru 1943. Kada su četnici zapalili preko 55 sela (a ne 33 sela, kako stoji u Đurišićvu izvještaju) i kada su ubacivali u zapaljene domove žene, djecu i starce, ili ih vezivali oko hrastova odnosno stogova sijena koje su potom palili, čak su stavljali ženama slamu u dimije koju bi potom zapalili itd.
I u vrijeme genocidnog rata na Bosnu i Hercegovinu izbila su zlodjela na površinu i u Sandžaku. Nakon masovnih hapšenja i deportacije bosanskih izbjeglica sa Crnogorskog primorja, u avgustu 1992. Crnogorci su uništili eksplozijom 7 poslovnih objekata u Pljevljima, oteto je iz voza i ubijeno 17 Bošnjaka iz Sjeverina; odvedena su nasilno 22 lica iz Bukovice (Pljevlja) u Čajniče iz koga se vratilo samo pet osoba; 27. Februara 1993. Izvedeno je iz voza Beograd-Bar kod Štrpaca 20 lica bošnjačke nacionalnosti i odvedeno u nepoznatom pravcu. Stoga je ispred srpsko-crnogorske represije i tortura napustilo Sandžak u toku ovog rata u Bosni i Hercegovini oko 70.000 Bošnjaka koje je srpska proglasila teroristima koji su odselili u Tursku da se obučavaju za borbu kojom treba da odvoje Sandžak od SR Jugoslavije i pretvore ga u Republiku, što je doista najjadniji cinizam srpske štampe.

Autor: Dr. Rasim Muminović
Elvis-Eko is offline   Reply With Quote
Old 25-12-2009   #183
hurmasica
Registrovan
Dobar
 
hurmasica's Avatar
 
Join Date: Mar 2008
Posts: 1,831
Default

Quote:
Originally Posted by Elvis-Eko View Post
Favoured : None

Sandžak: Poslije 200 godina od genocida nad sjeničkim muslimanima 26. decembra konačno će se progovoriti i u Sjenici. "POŠTEDITE MI ČAST, ŽIVOT VAM HALALIM" su riječi sandžačke djevojke koja je prvo mučena, silovana pa ubijena od strane četnika. U svojoj dugoj i dramatičnoj povijesti Sandžak je bio izložen konstantnom razaranju, a njegovo stanovništvo mukama i stradanjima.

Naročito je bošnjačko stanovništvo Sandžaka zapamtilo osvajače sa Zapada koji su se svetili osvajačima sa Istoka i obrnuto, u čemu se posebno izdavajaju Srbi i Crnogorci ubijanjem Bošnjaka radi pljačke njihove imovine i prisvajanja njihove zemlje pod lažnom optužbom „odrođavanja“ i zahtjevom da se „vrate u veru pradedovsku“, što je zapravo primitivni izgovor hajdučkih sinova. Oni to čine pojedinačno, ali i zajednički s drugima. Tako su npr. srpska i habzburška vojska spalile 1689. godine Novi Pazar nakon što su ga opustošile, poubijale sve dostupno stanovništvo, bez obzira na pol i starost, da bi se osvetile „Turcima“. Sličnom stradanju bili su izloženi i Sjenica, Prijepolje, Akova kao i druga mjesta Sandžaka i Crne Gore. Štoviše istebljenje poturica koje su izveli Crnogorci 1711. U Crnoj Gori, nadmašilo je sva dotada učinjena. „Istrebljenje“ koje je Njegoš opjevao u „Gorskom vijencu“, zlo u koje se umiješalo i ruski car Petar Veliki. Od toga istrebljenja nije ni manje nečovječna bila prevara Bošnjaka Sjenice, Nove Varoši, Prijepolja i Priboja.
Misli se posebno na masakr 1809. godine u Sjenici kada se Karađorđe nakon otpora koji su mu pružili Sjeničaci, dogovorio s njima da dopuste njegovoj vojsci samo da prenoći u gradu, garantujući da se stanovništvu neće ništa dogoditi. Kada je srpska vojska ušla, sjenički Srbi uručili su dželatima spiskove Bošnjaka koje treba likvidirati, a pošto se po dogovoru morala skloniti sjenička vojska, bio je otvoren put za klanje, pa je zaklano preko 2.500 Bošnjaka Sjenice. Karađorđeva vojska produžila je potom put prema Suhom Dolu i tamo se sastala sa crnogorskom vojskom, a onda su zajednički krenule na Novi Pazar u kojem su izvršile slične zločine nad Bošnjacima. Klanje Bošnjaka izvedeno je u jednoj od novopazarskih džamija iz koje se poput potoka na ulicu probila krv zaklanih.Još gnusniji zločin nad Bošnjacima izvršili su Crnogorci u Kolašinu 1858. Godine kada je izgorjelo u vlastitim domovima preko 600 Kolašinaca Bošnjaka ne računajući one koji su u bijegu ubijeni, što se desilo mnogima iz okoline Kolašina čiji su domovi najprije opljačkani a potom spaljeni. Nešto prefidnije postupalo se s Bošnjacima Nikšića kada se preko 400 bošnjačkih porodica ostalo samo 19 porodica, 1879. U gradu kojeg je Cvijić smatrao najipresivnijim muslimanskim gradom na Balkanu. Mentalitet hajduka Karađorđeva tipa, iskazanom masakrom u Sjenici, ispoljili su Crnogorci na Pešteri 1912. Kršenjem date riječi i ubijanjem nevinih ljudi, te pljačkanjem njihove imovine.
Pošto su ih obmanuti Pešterci nahranili jelima, što je trebalo da znači kraj grabeži koja ih je bila opsjela, na scenu su stupile Crnogorke koje su dovele konje da natovare opljačkanu imovinu. Poseban vid kulturocida demonstrirali su Crnogorci nasilnim pokrštavanjem i masovnim ubijenjam muslimana Plava i Gusinja 1912. i 1913.
Tada je nasilno pokršteno 12000 muslimana a ubijeno je 1200, mada podaci govore da je cifra mnogo veća. Crnogorci su 1919. godine u plavsko-gusinjskom kraju ponovili pokolj, kada je ubijeno više od 450 nevinih i uglednijih ljudi u ovog kraja.
S obzirom na zla koja su im počinjena i na činjenicu da je Sandžak stoljećima bio u sastavu Bosne, logično je što su prvaci Sandžaka na Sjeničkoj Konferenciji 1917. donijeli odluku da se Sandžak pripoji Bosni, koliko je i nedopustivo što ih je srpski režim zbog toga kaznio na sudskom procesu u Novom Pazaru 1920. godine. Sandžaklije u svom Memorandumu 1919. ističu da su od stvaranja Kraljevine SHS do tada opljačkana 194 muslimanska sela, da je ubijeno preko 1.300 Bošnjaka u prijepoljskom i pribojskom kraju kada se ovi obraćaju vlastima, a ove im šalju hajdučkog harambašu Kostu Pećanca čiji četnici ubijaju 18. jula 1924. Samo u selu Starčeviću 28 osoba bošnjačke nacionalnosti, dok su četiri mjeseca kasnije Crnogorci napravili divlji pokolj Bošnjaka u Šahovićima, Pavinom Polju i Grančarevu kakav je nepoznat pravnoj državi u miru. Uzimali su majkama i sestrama djecu iz naručija i klali ih pred njihovim očima, derali (gulili) ljude onako kako se guli jagnje. Samo mjesec dana kasnije Crnogorci su izvršili pokolj Bošnjaka u Rožajama.
U februaru 1925., izvršeni su pogromi nad Bošnjacima u Novom Pazaru, u vrijeme izbora, što je bio jedan od razloga masovnom, iseljavanju Bošnjaka u Tursku, čemu je kumovala kratkovida politika te države kada je 1938. Donijela sa srpskim progoniteljima konvenciju o iseljavanju muslimanskog stanovništva iz Makedonije (J. Srbije) u Tursku. Već je istaknut četnički pokolj Bošnjaka u bjelopoljskom kraju u januaru 1943. Kada su četnici zapalili preko 55 sela (a ne 33 sela, kako stoji u Đurišićvu izvještaju) i kada su ubacivali u zapaljene domove žene, djecu i starce, ili ih vezivali oko hrastova odnosno stogova sijena koje su potom palili, čak su stavljali ženama slamu u dimije koju bi potom zapalili itd.
I u vrijeme genocidnog rata na Bosnu i Hercegovinu izbila su zlodjela na površinu i u Sandžaku. Nakon masovnih hapšenja i deportacije bosanskih izbjeglica sa Crnogorskog primorja, u avgustu 1992. Crnogorci su uništili eksplozijom 7 poslovnih objekata u Pljevljima, oteto je iz voza i ubijeno 17 Bošnjaka iz Sjeverina; odvedena su nasilno 22 lica iz Bukovice (Pljevlja) u Čajniče iz koga se vratilo samo pet osoba; 27. Februara 1993. Izvedeno je iz voza Beograd-Bar kod Štrpaca 20 lica bošnjačke nacionalnosti i odvedeno u nepoznatom pravcu. Stoga je ispred srpsko-crnogorske represije i tortura napustilo Sandžak u toku ovog rata u Bosni i Hercegovini oko 70.000 Bošnjaka koje je srpska proglasila teroristima koji su odselili u Tursku da se obučavaju za borbu kojom treba da odvoje Sandžak od SR Jugoslavije i pretvore ga u Republiku, što je doista najjadniji cinizam srpske štampe.
Autor: Dr. Rasim Muminović


U toku ovog rata 70.000 Bosnjaka.
Nakon 1912-te godine je sa prostora BIH i Sandzaka odselilo za Tursku nekih 4-5 milijuna "terorista".
Haman jarabi sto im nesto dugo traje obuka
__________________
Love Means Never Having to Say You're Sorry
hurmasica is offline   Reply With Quote
Old 20-04-2012   #184
Skorpija
Registrovan
Domaćin
 
Skorpija's Avatar
 
Join Date: May 2008
Location: Landskrona
Posts: 10,158
Default

IZ KULTURNO ISTORIJSKE BAŠTINE

Velika gradina u Vrsenicama-Destinikon
Ostaci utvđenja, Vrsenice


Velika Gradina u Vrsenicama nalazi se na jugoistočnom obodu Sjeničkog polja. Predstavlja jedno od retkih nalazišta sa
primerom korišćenja branjenog prostora kasnoantičkog i ranovizantijskog utvrđenja. Radi se o složenom lokalitetu sa tri
kulturna horizonta, kao i ostacima objekata, koji su predmet arheoloških istraživanja. Nalazi se u neposrednoj blizini Sjenice.
"Gropa de kišes", Ugao
Ostaci crkve
Sa desne strane puta Karajukića bunari – Ugao, nalaze se, među vrtačama, ostaci crkve sa nekropolom. Meštani ovaj
lokalitet na albanskom zovu Gropa de kišes, što u prevodu znači Crkvene vrtače.




Crkva posvećena Svetom Arhanđelu Mihailu, nastala je najverovatnije u XIV veku i predstavlja izuzetno poštovano kultno
svetilište. Pominje se u XV, XVI i XVII veku, kada je bila jedan od kultnih i duhovnih centara u Srednjem Polimlju. Zapusteo
je najverovatnije u XVIII veku, kada su iz njega odnete mošti Svetog Haralampija i episkopa Grigorija. U nauci je poznat po
Kumaničkom jevanđelju koje je 1604. godine priložio jeromonah Zaharije. Ovaj rukopis je nastao početkom XVI veka.
Ilustracije četvorojevanđelja potiču iz XIV i XV veka, i izuzetne su lepote.
Portreti jevanđelista, vrhunska dela umetnosti XIV veka, umetnuta su u mlađi rukopis, koji je ukrašen u XVI veku. Pravo
obilje fragmenata fresaka, mogu se vezati za XVI vek, kada je očevidno došlo do prosperiteta manastira, a možda i do
spomenute obnove. Arheološki nalazi ukazuju da crkva nije gorela i da se iz nama nepoznatih razloga zarušila. U tom
stanju ostala je sve do početka 2000. godine, kada je Muzej u Prijepolju pokrenuo projekat obnove, kojim je 2001. godine
crkva u potpunosti rekonstruisana. Kumanica je jedan od retkih srednjovekovnih manastira kome poštovanje vekovima ukazuju i pripadnici drugih
veroisposvesti, pre svega muslimani, koji ga, kao i pravoslavni Srbi vezuju za moći izlečenja i isceljenja, koja su se tokom
njegove duge istorije ovde i dešavala.
Do obnovljenog manastira Kumanica dolazimo magistralnim putem od Prijepolja prema Bijelom Polju, na ulazu u limski
kanjon, koji povezuje most od koga se na udaljenosti od oko 300m nalazi manastir.




Džamija u Uglu predstavlja najstariju sačuvanu džamiju na prostoru sjeničke opštine. Sagrađena
je 1704. godine. Odigrala je ključnu ulogu u procesu islamizacije tek doseljenog katoličkog –
malisorskog stanovništva iz severne Albanije na prostor Sjeničko pešterske visoravni.




U centru Sjenice nalazi se džamija Sultan Valide, građena sredinom XIX veka kao zadužbina majke Abdul – Hamida.
Veličinom i oblikom čini značajan urbanistički detalj naselja. U graditeljskom smislu ima sve odlike monumentalne
arhitekture, kojom dominira prilično velika kupola, prečnika oko 15 metara. Zbog te svoje fascinantne veličine kupola nije
sagrađana od zidane konstrukcije već od drveta. Prvobitno je bila načinjena od olovnog lima.
U narodu je sačuvana legenda o njenom postanku koja kaže da su hajduci i odmetnici opljačkali karavane sa Validinom
robom. Kada je nakon dugog čekanja povratila svoju robu i dukate, sve je dala da se u Sjenici izgradi džamija za njenu
dušu, gde će se narod Bogu moliti.
__________________
I See You

Skorpija is offline   Reply With Quote
Old 28-12-2015   #185
kasimdj
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Dec 2015
Posts: 1
Default Hasan Age Zvizdica potomci

Koliko znam iz prica, Hasan Aga Zvizdic je imao dve kceri i jednog sina dok nije morao da emigrira za Tursku, zna li ko kako su mu se zvala deca i da li je imao jos potomaka u Turskoj?
kasimdj is offline   Reply With Quote
Old 06-04-2016   #186
hurmasica
Registrovan
Dobar
 
hurmasica's Avatar
 
Join Date: Mar 2008
Posts: 1,831
Default

Rahmetli Ganija Peskovic(Güven).Efendija cije se ime ne spominje sjedeci.Rahmet mu dusi!
hurmasica is offline   Reply With Quote
Old 23-09-2017   #187
arMina
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Mar 2016
Godine: 38
Posts: 168
Default

Posljednja pisma šehida Hadžeta

Tamo gdje u pismima naiđete na tri tačke, na tom se mjestu kida tekst i nije ga bilo moguće pročitati. Ali se po smislu riječi može sklopiti rečenica. RAZMISLITE, ipak, prije no što počnete da čitate ova pisma. Jer sam čitajući ih prvi put, doživio bolne reakcije. Evo tih pisama koja su prepisana bez ikakve korekcije, jer original faksimile nije bilo moguće prikazati:

Voljena Pembo, jado moja Nastavak

arMina is offline   Reply With Quote
Reply

Bookmarks

Tags
istoriju, kroz, sjenica


Currently Active Users Viewing This Thread: 4 (0 members and 4 guests)
 
Thread Tools Search this Thread
Search this Thread:

Advanced Search
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Forum Jump

Similar Threads
Thread Thread Starter Forum Replies Last Post
Pjesmom kroz Sandzak i Bosnu iSelektor Muzika i Video 2 02-04-2014 21:09
Asvaltiranje Puta Kroz PeŠterska Sela Prema Tutinskoj OpŠtini StrateŠki Cilj OpŠtine Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 1 14-11-2008 19:57
Muzikom Kroz Vekove Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 6 21-07-2008 09:52
Podizanje EkoloŠke Svesti Kroz Projekat Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 5 15-05-2008 14:02


All times are GMT +2. The time now is 12:06. Powered by vBulletin® Version 3.8.7
Copyright ©2000 - 2024, vBulletin Solutions, Inc. www.SJENICA.com






Prijatelji sajta:
Parovi rijaliti uzivo - FOLKOTEKA.com - SJENICA.net - Freestring - FOLKOTEKA.org - Sve o pametnim telefonima - Besplatni mali Oglasi - MixoTeka.org - Tekstovi pesama - Najbolji domaci recepti - FOLKOTEKIN forum - Restoran SREM (Novi Beograd)