View Single Post
Old 18-10-2009   #165
Elvis-Eko
Registrovan
Domaćin
 
Elvis-Eko's Avatar
 
Join Date: Dec 2006
Godine: 52
Posts: 4,582
Default



1253. godine Sjenica se prvi put pominje kao mesto u koje su cesto svracali trgovacki putnici, koji su trgovali stokom i stocnim proizvodima. Na uzvisenom djelu ovoga grada, Osmanlije su podigle tvrdjavu Grad, koja je porušena, i od cijeg kamena su, kasnije sagradjeni mnogi važniji objekti u Sjenici. Tvrdjava se nalazila na najuzvišenijem delu tadašnje Sjenice, u centru caršije sa kucama i ducanima od drveta. U jednom zapisu iz 1809 godine stoji da je Karadjordje osvojio Sjenicu i proterao Turke, kada su mnoge znacajnije licnosti Sjenice pogubljene. Razorivši Sjenicu, Karadjordje se povukao. Tvrdjava je obnovljena i opremljena topovima 1821. godine.


U sastavu Bosanskog sandzaka

Sjenica je tada bila u sastavu Bosanskog sandzaka kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko Nove Varosi i Priboja vezivao Bosanski pasaluk sa ostalim djelovima Osmanskog Carstva, tzv. carskim drumom. Ovim putem prosla je kroz Sjenicu bosanska vojska na celu sa Huseinom Kapetanom Gradascevicem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrdjave, a na isti nacin pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu vec je doslo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenicki kraj je tada stradao zbog svoje podrske ustanicima.

Rat i posljedice

Koliko je Sjenica postradala i osiromasila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuca-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabiljezeno da je stanovnistvo bilo vecinom bosnjacko i da je ta mala Sjenica, obzirom da je bila na vaznom drumu imala postu. Za poredjenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Bozura (kraj 18. vijeka) po kome varosica Sjenica, koju je branila cetvrtasta tvrdjava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam pocetak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuca i cak 9 dzamija.

Omer-pasa Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajisnike imenovan za novog bosanskog valiju. Posto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim djelom unistio tradicionalno bosnjacko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u Carigrad. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu podjelivsi Bosnu i Hercegovinu na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao sest kajmakamlija pet u samoj Bosni i sesti Novopazarski sa sjedistem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Visegrad, Sjenica, Bijelo Polje, Trgoviste i Nova Varos. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam sandzaka . Novopazarski Sandzak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, Plevlja, Nova Varos, Prijepolje, Mitrovica, Berane i Kolasin imao je sediste u Sjenici, cime je definitivno potvrdjen njen strateski znacaj.

Zastita Novopazarskog sandzaka


Cio Novopazarski sandzak je za portu dobio povecan znacaj u trenutku kada su poceli da se javljaju novi ratovi. Ojacavanjem linije na Limu i utvrdjenih mjesta Nova Varos, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrdjenja koji je trebao da stiti Novopazarski sandzak od napada Srbije sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrdjenje citavog podrucja, a istovremeno sjediste civilnih i vojnih vlasti, sto je sigurno bilo praceno znacajnom graditeljskom aktivnoscu, od popravljanja tvrdjave do izgradnje citavog niza objekata razlicite namjene. Kada su buknuli ustanak u Hercegovini i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878 ), Osmansko carstvo je popustilo pod pritiskom velikih hriscanskih sila Austro-Ugarske i Rusije da se suoci sa gubitkom pobunjenog Bosanskog vilajeta i da Srbiji i Crnoj Gori prizna samostalnost. Na Berlinskom kongresu 1878.godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politicki i ekonomski konsoliduje ova regija.

Osmansko carstvo je izgubila i gradove Nis, Vranje, Pirot, Prokuplje, Niksic, Podgoricu, Bar sa okolinom koji su pripojeni novoproglasenim drzavama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. godine a nepunu godinu posle toga Austro_Ugarske trupe usle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandzaka i pripojene novostvorenom Pljevaljskom sandzaku (1880) cije su se granice poklopile sa granicama okupacionog podrucja. Sjenica je tako ostala srediste Sandzaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varos i Kolasin koja je prikljucena Kosovskom vilajetu u cijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je Turska napustila ove krajeve

Last edited by STRANAC; 18-10-2009 at 20:52..
Elvis-Eko is offline   Reply With Quote