[Unicknnamed]

Farzovi hadža

Učenjaci hanefijske pravne škole zastupaju mišljenje da su farzovi hadža:
a) ihram - oblačenje ihrama, što je ujedno i šart za ispravnost hadža
b) tavafu-l-ifadeti - obilazak oko Kabe nakon boravka na Arefatu
On podrazumjeva obilazak oko Kabe sedam puta, s tim što oni smatraju da se taj rukn upotpunjuje sa četiri izvršena tavafa. Vrijeme obavljanja ovog tavafa nastaje nakon zore prvog dana Kurbanskog bajrama.
c) Boravak na Arefatu ograničen je vremenski i prostorno.
Vrijeme boravka na Arefatu traje od zevala devetog dana zu-l-hidždžeta i traje do zore desetog dana zu-l-hidždžeta, prvog dana Kurbanskog bajrama.

Vadžibi hadža

Vadžibi hadža su:
a) sa´j izmedu Saffe i Merve,
b) boravak na Muzdelifi nakon sabah-namaza,
c) bacanje kamenčića na Mini,
d) brijanje glave ili potkresivanje kose,
e) oprosni tavaf.

Sunneti hadža

Sunneti hadža su:
a) stalno izgovaranje telbije,
b) tavaf prilikom dolaska u Mekku,
c) klanjati dva rekata nakon tavafa,
d) izvršavanje sa`ja nakon tavafa,
e) hodanjem izvršavanje sa´ja i tavafa,
f) povratak sa Arefata nakon imamova silaska,
g) spajanje akšam-namaza i jacije u jacijskom vremenu,
h) spavanje na Mini u danima hadža,
i) bacanje kamenčića pred mrak, nakon ikindije i
j) bacanje kamenčića prije tavafu-l-ifade.

Prijestupi na hadžu

Postoji mogućnost da u danima hadža vjernik zbog zaborava, neznanja i pogreške izvrši određene radnje koje se smatraju prijestupom. Za takve postupke u šerijatskim propisima su propisane kazne ili iskupljenja, koja se određuju prema težini prijestupa, a u osnovi mogu biti teže i lakše prirode. Evo tih prijestupa:

a) da hadž bude nevažeći, ili da se zbog prijestupa treba zaklati veliko goveče:
Spolno općenje u danima hadža, dok je hadžija pod ihramima, smatra se najtežim prijestupom u hadžu. Treba svakako razlikovati izvršavanje tog čina prije boravka na Arefatu i poslije boravka. Svako spolno općenje prije Arefata hadž čini nevažećim, i hadžija je dužan da nastavi izvršavati propise do kraja s time što je dužan da naredne godine obavi hadž i zakolje mali kurban.
Ako bi pak spolno općio nakon boravka na Arefatu, a prije potkresivanja kose ili tavafa koji je rukn hadža, hadž mu je važeći s tim što je dužan iskreno se pokajati i veliki kurban (devu ili kravu) zaklati.
Ako bi spolno općio nakon bacanja kamenčića a prije tavafa, hadž je važeći s tim što je dužan zaklati bravče. Ovi propisi jednako važe kako za muškarca, tako i za ženu;

b) da se zbog prijestupa treba zaklati brav:
Hadžija je dužan zaklati bravče ako bi u vremenu u kom mu je to zabranjeno obukao šivenu odjeću; imao cijeli dan pokrivenu glavu; ako bi bez opravdanog razloga brijao ili šišao glavu, bradu, dlačice ispod pazuha i spolnih organa; namirisao u ihramima jedan ekstremitet u cijelosti; obrezao nokte ruke ili noge; ako bi izostavio tavaf pri dolasku ili odlasku iz Mekke; ako bi se seksualno naslađivao; ako bi ejakulirao;

d) da se zbog prijestupa treba podijeliti sadaka
Hadžija je dužan podijeliti sadaku ukoliko bi u toku nošenja ihrama namirisao manji dio nekog ekstremiteta; ako bi obukao šiveni predmet manje od dana; ili da pokrije glavu kraći dio dana; ako bi manji dio glave ošišao ili potkresao bradu.

Put u Mekku

Naprijed smo se upoznali sa osnovnim propisima hadža kako bi naše putovanje od mikata bilo što ispravnije i potpunije. Daljni tekst opisivanja hadža će pratiti treću vrstu ovog ibadeta - ifrad. Putujući do Mekke - a obično se putuje noću zbog noćne udobnosti, hadžija de stalno izgovarati telbiju.
Susret sa Mekkom, gradom koji se smatra središtem muslimanske duhovnosti, želja je svakog vjernika. Kur'an govori o Mekki i naziva je:
a) sigurnim gradom
"Tako Mi ovoga sigurnoga grada " (Et-Tin, 3.);
b) gradom Mekkom
"On je onaj koji je odbio njihove ruke od vas i vaše ruke od njih unutar u Mekki " (Feth, 24);
c) gradom Bekkom
“Zaista prva kuća koja je radi ljudi podignuta jeste ona što je u Bekki. Ona je blagoslovljena i smjernica je narodima." (Ali-Imran, 96);
d) ummu-l-qura
"Ovo je blagoslovljena Knjiga koju sino ti objavili, koja potvrđuje ono što je pred njom i da opomeneš majku gradova" (El-En'am, 92).
Iz pravca Medine u Mekku se stiže jednim od najsavremenijih puteva današnjice, koji se zove Put Hidžre zato što je izgrađen pravcem kojim je Poslanik, a.s., učinio Hidžru. Treba znati da u danima hadža Mekkom vlada neopisiva gužva.
Nakon odsjedanja i odmora u hotelu pristupa se zajedničkom odlasku obavljanja počasnog tavafa.

Vrste tavafa

Tavaf je kružni obilazak oko Kabe, koji ima svoje vrijeme, prostor i broj radnji. Postoji više vrste tavafa:
1) počasni tavaf:
Ova vrsta tavafa je sunnet i obavlja se pri samom dolasku u Mekku;
2) hadžski tavaf
Ova vrsta tavafa je jedan od ruknova hadža, obavlja se nakun boravka na Arefatu i Muzdelifi, od zore prvog dana Kurban-bajrarna, a ako se ispusti hadž je ništavan;
3) oprosni tavaf:
Ova vrsta tavafa se obavlja pri napuštanju Mekke, vadžib ga je izvršiti onom ko obavlja hadž, a sunnet za onog ko obavlja umru;
4) dobrovoljni tavaf koji se obavlja u bilo koje vrijeme i koji nije tehijjetu-l-mesdžid u Haremu.

Vadžibi tavafa

Da bi tavaf bio valjan, moraju se ispuniti sljedeći uvjeti:
1.Otpočeti tavaf od Hadžeru-l-esveda.
2.Obavljati tavaf suprotno kretanju kazaljke sata.
3.Biti propisno obučen. Predislamski običaj Arapa bio je da obilazak oko Kabe obavljaju goli. Božiji Poslanik, a.s., to je zabranio riječima: "Od danas mušrik ne posjećuje Kabu niti se tavaf obavlja nepropisno obučen." (Buharija i Muslim)
4.Sedam puta obići oko Kabe. Poznato je da se tavaf sastoji od sedam kružnih obilazaka oko Kabe koji otpočinju od Hadžeru-l-esveda i kod njega završavaju.
5.Obaviti tavaf unutar prostora Harem-i šerifa. Uvjet je za ispravnost tavafa da se on obavlja unutar prostora Harem-i šerifa, pa makar to bilo i na katovima kao što je uvjet da se on obavlja izvan Hidžr-i Ismaila, prostora u obliku potkovice, tik uz Kabu.
6.Nakon tavafa klanjati dva rekata iza Mekam-i Ibrahima.

Sunneti tavafa

Sunnet je prilikom obavljanja tavafa slijedeće:
1. Biti čist od malog i velikog hadesa.
2. Tavaf je vrsta ibadeta, a poznato je da se za ibadet mora postići potpuna čistoća, bilo da se ona postiže abdestom ili gusulom. Poslanik, a.s., je rekao: "Tavaf je vrsta namaza u kojem je dopušten govor."
3. "Aiša, r.a., prenosi da se Božiji Poslanik, a.s., pri dolasku u Mekku prvo abdestio a zatim obavljao tavaf." (Buharija i Muslim)
4. Da se gornjim ihramom prekrije lijevo rame a otkrije desno.
5. Ovakav način nošenja ihrama prilikom obavljanja tavafa je zabilježen u praksi Božijeg Poslanika, a.s.
6. Da se tavaf obavlja žurno.
7. U praksi Božijeg Poslanika (a.s.) zabilježeno je da je Božiji Poslanik, a.s., u prva tri tavafa žurno hodao i potreskivao ramenima. Ovaj sunnet se odnosi na muškarce, a isključuje žene.
8. Da se tavaf otpočinje od Hadžeru-l-esveda.
9. Lijepo je, ako nema velike gužve, približiti se Hadžeru-l-esvedu, poljubiti ga, dodirnuti rukama i otpočeti tavaf, a ako je pak gužva, samo okretanje lica i dlanova ruku u pravcu Hadžeru-l-esveda zadovoljava ovaj sunnet.
10. Da se dodirne rukama Ruknu-l-jemani.
11. Prilikom tavafa lijepo je prije dolaska do Hadžeru-l-esveda dodirnuti ili potrti ćošak Kabe koji se zove Ruknu-l-jemani.
12. Obavljati tavaf što bliže Kabi. Sunnet je da se prilikom tavafa vjernik nastoji približiti što više Kabi, gledati u nju i duhovno se osvježiti se u toj vrsti ibadeta. Ako je pak velika gužva, ne izlažući sebe, vjernik može gledati u Kabu s veće udaljenosti. O ovirn postupcima najbolje je donositi odluku na tom mjestu nakon sagledanog stanja na prostoru oko Kabe.
13. Da se klanja dva rekata iza Mekam-i Ibrahima.
14. Nakon obavljenog tavafa odlazi se na prostor iza Mekam-i Ibrahima gdje se klanjaju dva rekata tavaf-namaza na kojima se uče sure Kafirun i Ihlas te se poslije toga čini dova.
15. Da se prouči dova nakon dva rekata namaza iza Mekam-i Ibrahima.
16. Nakon proučene dove posjetiti vrelo Zemzem.


Sa'j

Nakon posjete vrelu Zemzem hadžija odlazi na Safu i Mervu gdje de obaviti sa´j. Imam Ebu Hanife smatra ovaj čin vadžibom, što znači da je onaj ko izostavi sa´j dužan zaklati kurban. Sa´j je, ustvari, žurno hodanje izme+u dva brežuljka Safe i Merve sedam puta, odnosno otpočinje sa Safe a završava na Mervi. Ustvari odlazak sa Safe na Mervu se smatra jednim odlaskom, a sa Merve na Safu drugim odlaskom i tako sedam puta. Ovaj žurni hod podsjeća na događaj koji se desio kada je Hadžera rodila sina Ismaila i tragala za vodom.
Uzvišeni veli: “Zaista su Safa i Merva Božiji znakovi. Ko hodočasti Kabu ili obavi umru, nema mu grijeha ako ih ophodi: Ko dobrovoljno učini neko dobro, Bog će ga nagraditi, zaista Bog nagrađuje i On sve zna. (El-Beqare, 158 )
Muhammed, a.s., veli: "Propisan vam je sa'j pa ga obavljajte." "Obavljajte sa´j jer vam je to propisao Allah."

Vadžibi sa´ja

Za ispravnost sa´ja potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
1) da se obavlja nakon tavafa: to je zbog toga što sa´j nije zasebna vrsta ibadeta, nego je povezan sa tavafom, ako bi se zasebno obavio sa'j nije važeći. Tavaf se može obaviti bez sa´ja a sa´j ne može bez tavafa;
2) sa´j otpočeti sa Safe a završiti na Mervi;
3) prijeći cijelu dužinu; ovo podrazumijeva da se nijedan dio te razdaljine ne može izostaviti pa makar se radilo o osobi koja je nošena ili vožena u kolicima. Izostavljanje određene razdaljine povlači za sobom neispravnost sa´ja. Treba paziti da se prostor koji je obilježen zelenim stupovima sa strane prijeđe žurnim hodom. Sunnet je da se sa´j obavi hodajući, da se po mogućnosti ispne na brežuljak Safe i Merve i da se na tim mjestima prouči dova okrenuvši se prema Kibli;
4) Sa'j obaviti hodajući.

Sunneti sa´ja

1. Obavljati sa´j u kontinuitetu.
2. Izgovarati tekbire, tahmide i tahlile.
3. Okrenuti se prema Kabi na Safi i Mervi.
4. Izići na vrata Safe.

Arefat

Jedan od ruknova hadža je boravak na Arefatu. Arefat je prostrana dolina smještena između Muzdelife i Taifa. Boravak na Arefatu se postiže tako da hadžija u ihramu bez obzira bio pri svijesti ili ne, na taj dan boravi na prostoru Arefata. Poslanik veli: "Hadž je Arefat."
Boravak na Arefatu počinje deveti dan zu-l-hidždžeta, dan uoči klanja kurbana, a traje od podne do zalaska sunca. Na taj dan potrebno je da se što više slavi i veliča Allah, da se čini dova i izgovaraju riječi pokajanja. To je dan kada Allah najvećem broju ljudi oprašta grijehe, ponosi se onima koji su došli umorni, izmoreni, prašnjavi i odazvali se Njegovom pozivu. Tog dana de hadžije klanjati podne i ikindiju namaz s jednim ezanom i dva ikameta u podnevsko vrijeme. Učinit će zajedničku dovu koju po pravilu uči vođa hadžija. Sigurno je vrijednim upoznati hadžije o Džebelu-rahmetu, mjestu za koje tradicija prenosi da su se tu sreli Adem, a.s., i Hava.

Propisi hadža koji se odnose na ženu

U velikom broju hadžskih propisa izjednačeni su muškarac i žena, no, budući da hadž kao ibadet zahtijeva fizičke napore, ženi su date odredene olakšice i ona se razlikuje u nekima od propisa, kao npr.:
- žena ne otkriva glavu na hadžu kao muškarac, nego lice i šake,
- ne podiže visoko glas prilikom izgovaranja telbije,
- na nju se ne odnosi žurni hod i poskakivanje na tavafu i sa´ju,
- ne brije glavu, nego potkresuje kosu, a brijanje glave joj je zabranjeno,
- dopušteno joj je da oblači šivenu odjeću i obuću,
- ne približava se Hadžeru-l-esvedu kada je velika gužva,
- u toku pojave hajza izvršava sve propise osim tavafa,
- ako se pojavi hajz pred oprosni tavaf, sa nje spada dužnost izvršavanja tog tavafa.

Hadžski dani

Ovo su dani hadža:
8. dan zu-l-hidždžeta - izlazak na Minu
9. dan zu-l-hidždžeta - dan Arefata
10. dan zu-l-hidždžeta - Kurban-bajram
11. dan zu-l-hidždžeta - boravak na Mini
12. dan zu-l-hidždžeta - prvi silazak s Mine
13. dan zu-l-hidždžeta - drugi silazak s Mine


Muzdelifa

Nakon boravka na Arefatu, po zalasku Sunca, hadžije odlaze na Muzdelifu. Muzdelifa je prostor između Arefata i Mine. Dobila je ime po tome što je hadžije posjećuju noću, a njena je dužina oko 4 km. Na tom prostoru se nalazi Meš'ari-l-haram, za koga Uzvišeni veli:
„ A kada pohrlite s Arefata spominjite Allaha kod Meš'ari-l-harama. Sjetite Ga se onako kao što je On vas uputio na Pravi put, a prije toga ste bili zalutali stranputicom.” (El-Beqare, 198 )
Ulema hanefijskog mezheba smatra da je boravak na Muzdelifi vadžib od zore do izlaska Sunca i da se tom prilikom:
- klanja akšam i jaciju s jednim ezanom i dva ikameta, bez obzira bilo akšamsko ili jacijsko vrijeme;
- provede dio noći na tom prostoru;
- odabere 49 kamenčića koje će bacati na Mini. Poznato je da se ti kamenčići mogu sakupiti i na drugom mjestu, osim gdje se bacaju na Mini. Treba odabrati kamenčiće veličine lješnika ili manjeg oraha;
- po ulasku u autobuse što duže izgovarati telbiju.

Mina

Nakon provedene noći na Muzdelifi hadžije odlaze na Minu radi bacanja kamenčića koje traje tri odnosno četiri dana, zavisno od kretanja i plana hadžija.
Desetog dana zu-l-hidždžeta, na dan Kurban-bajrama hadžije de baciti 7 kamenčića, i to na velikog šejtana. Najpodesnije vrijeme za to bacanje je od izlaska Sunca do podne-namaza. Ako se nije u stanju to izvršiti u ovom vremenskom periodu, nema smetnje da se to uradi do zalaska Sunca. Postoji mišljenje da se to može uraditi i prije izlaska Sunca još u toku noći.
Pošto baci kamenčiće na velikog šejtana hadžija de se obrijati ili podrezati kosu, skinuti ihrame i obući svoju civilnu nošnju. To se naziva malim tehallullom, kada mu je sve dopušteno što mu je bilo zabranjeno u ihramima, osim intimni odnosi sa ženom. On je slobodan da bira i određuje vrijeme i termin kada de obaviti tavafu-l-ifadeti i saj ako ga nije obavio kada je izvršavao tavafu-l-kudum.
Što se tide ostalih dana u kojima se bacaju kamenčići na tri mjesta po sedam puta, optimalno vrijeme je da se to izvršava od podne (zevala) do zalaska Sunca (gurub) istog dana. Ako postoje opravdani razlozi, to se može obaviti i u prvim sahatima noći, u suprotnom, to je mekruh.
Naprijed smo istakli da se prvi dan kamenčići bacaju na velikog šejtana, dok se u ostalim danima bacaju na malog, srednjeg i velikog šejtana po sedam puta, i to spomenutim redoslijedom.
Ako je osoba u nemogućnosti da zbog bolesti, starosti ili iscpljenosti, to lično uradi, dopušteno joj je da to povjeri drugoj fizički i psihički sposobnoj osobi, s tim što je ta osoba dužna prvo za sebe baciti kamenčiće, pa tek onda za nekog drugog.
Prilikom bacanja kamenčića treba znati da se prestaje sa izgovaranjem telbije i da se kamenčić uzima između palca i kažiprsta. Tada se izgovaraju riječi:
"U ime Allaha, Allah je najveći - uprkos šejtanu i njegovoj skupini! Bože, blagoslovi moj hadž, oprosti mi grijehe i moj hod učini zahvalnim."
Sunnet je za vrijerne bacanja kamenčića boraviti na Mini.
Bacanje kamenčića simbolizira čovjekovu odlučnost, iskrenu spremnost da napusti sve negativne osobine, strasti, požude i oholosti. On time, ustvari, potvrđuje svijest o sebi i putu koji ga vodi sretnom susretu sa Gospodarom. Boraveći na mjestu gdje je Ibrahim, a.s., izvršavajući Allahovu naredbu, bio spreman žrtvovati sina koga je toliko želio i volio, on time formalno i suštinski potvrđuje svoju spremnost na odricanje i žrtvu u ime Allaha, dž.š.
Akaba je mjesto na kojem vjernici kolektivno čiste svoja srca, odbacujući i pogađajući ono što razara njihovo tkivo, navodi na unutrašnju podjelu i podvojenost.
Tu su vjernici u zavidnom broju dali prisegu (bej'at) Poslaniku na slijeđenje i zaštitu islamskih vrijednosti. Zato se na tom prostoru osjećaju i doživljavaju uzburkani talasi ljudi, duha i materije, dobra i zla, što sve podsjeća na životnu stvarnost i izazove kojima je ljudsko biće izloženo.
Nakon bacanja 49 kamenčića hadžija de podrezati kosu, skinuti ihrame i obući civilnu odjeću čime je u potpunosti izvršio petu temeljnu dužnost islama, hadž.

Umra

U prethodnom smo tekstu tretirali treću vrstu hadža zvanu ifrad. Hadžija koji obavlja ovu vrstu hadža dužan je da nakon obavljenog hadža obavi umru. Umra je manja vrsta ibadeta od hadža, sunnet-i muekkede. Budući da je težnja svakog vjernika da posjećuje Kabu, a da bi naređivanje hadža svake godine stvaralo poteškoću i bilo opterećenje, dopušteno je onima koji to žele i mogu da obavljaju umru.
Uzvišeni veli: “Ko hodočasti Kabu ili obavi umru...” (El-Begare, 185) Umra se sastoji od:
- oblačenja ihrama na mikatu (šart),
- nijjeta o izvršavanju umre,
- izgovaranja telbije nakon klanjanja dva rekata,
- tavafa oko Kabe, sedam puta,
- obavljanja sa´ja izmedu Safe i Merve sedam puta (vadžib),
- podrezivanja kose ili brijanja glave,
- skidanja ihrama nakon svega obavljenog.
Umra se može obavljati tokom cijele godine, osim u danima Kurban bajrama. Poslanik, a.s., za života je obavio četiri umre i jedan hadž.

Obavljanje hadža za drugog (bedel)

Ulema je jedinstvena u stavu da se ova vrsta ibadeta može obaviti za drugog.
Ibni Abbas, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., čuo ashaba koji je izgovorio sljedeće riječi:
"Odazivam Ti se, Bože, za Šubrumeta", pa ga je upitao: "A ko ti je Šubrume?"
"Brat ili bližnji rođak" (dvoumljenje ravije), odgovorio je ashab. "Da li si obavio hadž za sebe?", pitao je Poslanik, a.s.
"Nisam", odgovorio je ashab.
"Obavi hadž za sebe pa onda za Šubrumeta", rekao je Poslanik. (Ebu Davud, Ibni Madže)
Iz ovog hadisa se jasno razabire da se hadž može obaviti za drugog pod uvjetom da je dotična osoba obavila hadž za sebe.
Učenjaci hanefijskog mezheba smatraju da je ispravan hadž onoj osobi koja ga obavi za drugog prije nego što obavi za sebe, s time što je grješna prema sebi.
Za bedela se može uzeti i onaj koji hadž nije vršio, pa i žena, ali ipak je bolje da to bude onaj koji je za sebe hadž izvršio, i da to bude muškarac. Svakako je za bedela bolje uzeti učena čovjeka i onoga koji bolje poznaje izvršavanje hadžskih obreda. Ako bedel za sebe nije prije izvršio hadž, onda de taj hadž biti za zamijenjenog, a on mora druge godine za sebe učiniti hadž.
Bedel de izvršavati sve ono što mu je stavljeno u zadatak od onog ko ga šalje u svoje ime i on će svakako u nijjetu izgovoriti ime onog za koga izvršava tu dužnost. Hadž se može obavljati za umrlog ili osobu koja fizički nije u mogućnosti (zbog bolesti, starosti i sl.) da samostalno izvrši hadžske propise.


Poglavlje iz knjige: FIKH, udžbenik za medrese, Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2001. god.