[Rarica]

Ne dozvoliti da se zaboravi

Jedinstvena riznica ljudske domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazane usred urbane postkataklizme.

Najveća zbirka tekstualnog, video i audiosadržaja o opsadi glavnog grada BiH
Piše: Sead Fadilpašić

Na dan kada je počela opsada Sarajeva, četvrtak 5. aprila, javnosti će biti dostupna FAMA kolekcija, projekt koji se smatra najvećom zbirkom tekstualnog, video i audiosadržaja o opsadi glavnog grada BiH i dešavanjima vezanim za raspad bivše Jugoslavije.

Nakon kolekcije dolazi i drugi veoma važan korak, početak građevinskih radova na Muzeju opsade Sarajeva, koji će objediniti i prezentirati kreativnu snagu i domišljatost građana u vrijeme neprestane prijetnje smrću.

Ova jedinstvena kolekcija nastala je u organizaciji Konzorcija FAMA International, Inicijative mladih za ljudska prava BiH, Internacionalnog teatarskog festivala MESS i udruženja Obrazovanje gradi BiH.

Kolekcija, koja broji preko 1.000 videointervjua i više od 3.000 fotografija i ilustracija različitih događaja, nakon prezentacije 5. aprila bit će dostupna putem interneta i na engleskom jeziku.



„Sarajevska ratna prošlost je, ustvari, 'živa svjetska sadašnjost i budućnost'. Svi konačno moraju shvatiti da mi tada nismo bili žrtve nego pobjednici, što je ujedno i nada za čovječanstvo koje danas stoji iza rečenice 'Suviše je kasno za pesimizam'“, rekla je osnivačica i direktorica FAMA projekta, Suada Kapić.

Trebalo je 20 godina borbe ekipe okupljene oko nekadašnje medijske kuće FAMA da tu ideju provede u djelo, zbog čega danas, na godišnjicu početka najduže opsade jednog glavnog grada u historiji modernog ratovanja, imamo jedinstvenu kolekciju ljudskih priča, videomaterijala, fotografija i dokumenata koji se odnose na iskustva i događaje u razdoblju 1992-1995.

Muzej opsade

Danas FAMA objedinjuje dva projekta: Virtualnu FAMA kolekciju i Muzej opsade Sarajeva.

Virtualna FAMA kolekcija sadrži govornu historiju opsade sa preko 30 sati editovanog videomaterijala, koji obuhvata 1.000 videointervjua sa preko 450 Sarajlija – ljekara, djece, generala, umjetnika, novinara, prosvjetnih radnika, domaćica, glumaca, političara, inovatora i običnih građana.

Njihova lična svjedočenja bilježena su hronološki od marta 1992. do marta 1996.

„Sarajevska ratna prošlost je, ustvari, 'živa svjetska sadašnjost i budućnost'. Svi konačno moraju shvatiti da mi tada nismo bili žrtve nego pobjednici, što je ujedno i nada za čovječanstvo koje danas stoji iza rečenice 'Suviše je kasno za pesimizam'“, rekla je osnivačica i direktorica FAMA projekta, Suada Kapić.

Tu je, također, više od 3.000 fotografija, crteža, animacija, mapa i ilustracija grada koji predstavljaju različite događaje, od raspada Jugoslavije do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ova velika kolekcija dokumenata prikazuje svakodnevne nadljudske napore građana i građanki Sarajeva da u četiri godine ludila, pod konstantnim strahom od smrti, bez vode, hrane, struje i grijanja zadrže zdrav razum i najveću vrijednost – ljudskost.



Zbirka svjedoči o ljudima koji su svakodnevno riskirali živote u redovima za vodu, nikad ne znajući da li će stići do svoje kuće, a koji su opet imali snage i ljubavi da pišu knjige, sade bašte, zasnivaju porodice. I pored toga što je svaki izlazak iz kuće mogao biti i posljednji, Sarajlije su živjele punim plućima. Rađale su se nove ljubavi, na svijet su dolazila djeca, uprkos strahu i zebnjama novopečenih roditelja kako osigurati mlijeko i pelene za novorođenče, izuzimajući puki strah od granate koja je svakog časa mogla uletjeti u dom.

Vrijeme opsade pamtit će se kao i vrijeme nevjerovatne ljudske hrabrosti običnog građanina, naoružanog samo beskrajnom nadom i, u nekim momentima krajnje neutemeljenim, optimizmom u sretan završetak. Hrabrost i očajanje su se smjenjivali, poput noći i dana.

Život u gradu pod opsadom značio je donošenje nevjerovatnih i ljudskom razumu u mirnodopskom okruženju nepojmljivih odluka. Samo tako je bilo moguće praviti izbor da se mlađe dijete ostavlja kod kuće, a da starija s roditeljima odlaze po vodu, jer je rizik stajanja u redu na otvorenom bio prevelik.

Opsada Sarajeva, koja je trajala od 05. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. godine najduža je opsada jednog glavnog grada u historiji modernog ratovanja. U to vrijeme rodila se ideja o stvaranju jedne sveobuhvatne banke znanja, jedinstvene riznice ljudske domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazane usred urbane postkataklizme.

Svakodnevna borba za osiguravanje puke egzistencije, vode, nekog ogrjeva na kojem se i grijalo i kuhalo, uzimala je danka i u ratu i nakon njega, o čemu svjedoči povećan broj kancera u našem društvu u postratnom periodu. Stoga FAMA-in projekt najprije govori o važnosti sjećanja i iskazivanja pijeteta prema onima koji taj četvorogodišnji teror nisu uspjeli izdržati, na ovaj ili onaj način.

Kolekcija sadrži i Anketu o preživljavanju '92-'96. - prvo i jedino istraživanje provedeno o iskustvu preživljavanja običnih Sarajlija za vrijeme opsade.

Ovi upitnici pružaju jedinstven uvid u život i opstanak pod opsadom prema iskustvu 4.637 pojedinaca iz svih gradskih četvrti.

Kompletna banka znanja je digitalizirana, a rezultat dugotrajnog rada je veliki broj arhiviranog, kodiranog i tagovanog materijala, koji dokazuje da čovjek može zadržati osnovne ljudske vrijednosti uprkos nestanku svega što mu je neophodno.

Ljudska domišljatost

Drugi projekt, Muzej opsade Sarajeva, predstavlja jedinstvenu riznicu ljudskog znanja koja koristi najnovija tehnološka dostignuća da iskaže kreativnost i domišljatost koju su građani Sarajeva iskazali tokom četiri godine terora na svim nivoima. Cilj muzeja je pokazati kako je čovjek najkreativniji kada je limitiran.

„Kako pokazati da limit stvara kreaciju? Time smo se bavili i hoćemo da oni koji uđu u muzej, uđu u srce tame, a i srce svjetla. Jer ovo je priča o onima koji ubijaju i onima koji znaju da mogu biti ubijeni bilo kad, bilo gdje. Upravo zato prave predstave, izložbe, filmske festivale i dječije priredbe“, objasnila je Kapić.



Vrijeme opsade pamtit će se kao i vrijeme nevjerovatne ljudske hrabrosti običnog građanina, naoružanog samo beskrajnom nadom i, u nekim momentima krajnje neutemeljenim, optimizmom u sretan završetak. Hrabrost i očajanje su se smjenjivali, poput noći i dana.

Opsada Sarajeva, koja je trajala od 05. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. godine najduža je opsada jednog glavnog grada u historiji modernog ratovanja. U to vrijeme rodila se ideja o stvaranju jedne sveobuhvatne banke znanja, jedinstvene riznice ljudske domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazane usred urbane postkataklizme.

„Pošto se zlo pojavljuje vijekovima i nakon velikih i malih ratova, poslije kojih su, također, mnogi htjeli da se to više nikada ne ponovi, ne mogu reći da dijelim uvjerenje onih koji misle da na zlo u ljudskoj prirodi možemo uticati. Ali ono u šta vjerujem i zbog čega sam tako dugo u ovom projektu je, da ako ne postojimo mi nego samo oni, šta će sa svijetom biti?“

Virtualna FAMA kolekcija će biti predstavljena 5. aprila 2012. u 21 sat u parku Hastahana na Marijin Dvoru. Građanima će Muzej opsade Sarajeva biti prezentiran metodom 3D mapiranja.

Izvor: Al Jazeera