Za Dushu...
 

NOĆNE MISLI - Johan Wolfgang von Goethe



Žao mi je vas, o jadne zvijezde,

Koje divno tako jasno sjate,

Nevoljenome svijetleći brodaru,

Bez nagrade od boga i ljudi,

Jer ne znate jadne, što je ljubav,

Niti ste za ljubav ikad znale!

Bez prekida vode vječni sati

Nebesima povorke vam sjajne.

Kakve li ste prevalile pute,

Dok ja bijah u naručju drage,

Ne misleći na vas ni na ponoć!





GRADINAR - Rabindranat Tagore



Moje srce, ptica divljine, našlo je

Svoje nebo u tvojim oèima.

One su kolijevke jutra, one su

Carstvo zvijezda.

Moje su pjesme potonule u njihove

Dubine.

Pusti me samo da se vinem u to

Nebo, u njegovo osamno bespuæe.

Pusti me samo da dijelim njegove

Oblake, da širim krila u sjaju

Njegova sunca.





TI NE VOLIŠ I NE ŽALIŠ MENE - Sergej Aleksandrovic Jesenjin



Ti ne voliš i ne žališ mene,

nisam više mio srcu tvom?

Gledajuć u stranu strast ti vene

sa rukama na ramenu mom.



Smiješak ti je mio, ti si mlada,

riječi moje ni nježne, ni grube.

Kolike si voljela do sada?

Koje ruke pamtiš? Koje zube?



Prošli su k'o sjena kraj tvog tijela

ne srevši se sa plamenom tvojim.

Mnogima si na koljena sjela,

sada sjediš na nogama mojim.



Oči su ti poluzatvorene

i ti sanjaš o drugome nekom,

al' ljubav prošla je i mene,

pa tonem u dragom i dalekom.



Ovaj plamen sudbinom ne želi,

plahovita bješe ljubav vruća-

i k'o što smo slučajno se sreli,

rastanak će biti bez ganuća.



Ti ćeš proći putem pored mene

da prokockaš sve te tužne zore.

Tek ne diraj one neljubljene

i ne mami one što ne gore.



I kad s drugim budeš jedne noći

u ljubavi, stojeći na cesti,

možda i ja onuda ću proći

i ponovo mi će mo se sresti.



Okrenuvši drugom bliže pleći

ti ćeš glavom kimnuti mi lako.

"Dobro veče" tiho ćeš mi reći.

"Dobro veče, miss" i ja ću tako.



I ništa nam srca neće ganut,

duše bit će smirene posvema-

tko izgori, taj ne može planut,

tko ljubljaše, taj ljubavi nema.

-------------------------------------------------- ------------------------------

TVRDJAVA - Mesa Selimovic



Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije se nekako mogu izlječiti, od treće nikako. Vlast je i najteži porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Neodoljiva je kao čarobni kamen, jer pribavlja moć... Čovjeka na vlasti podstiču kukavice, bodre laskavci, podržavaju lupeži, i njegova predstava o sebi uvek je ljepša nego istina. Sve ljude smatra glupim, jer kriju pred njim svoje pravo mišljenje, a sebi prisvaja pravo da sve zna, i ljudi to prihvataju. Niko na vlasti nije pametan, jer i pametni ubrzo izgube razbor, i niko trpeljiv, jer mrze promjenu. Odmah stvaraju vječne zakone, vječna načela, vječno ustrojstvo, i vežući vlast uz boga, učvršćuju svoju moć. I niko ih ne bi oborio, da ne postaju smetnja i prijetnja drugim moćnicima. Ruše ih uvijek na isti način, objašnjavajući to nasiljem prema narodu, a svi su nasilnici, i izdajom prema vladaru, a nikome to ni na um ne pada. I nikoga to nije urazumilo, svi srljaju na vlast, kao noćni leptiri na plamen svijeće.





-------------------------------------------------- ------------------------------

ON, NEKO DRUGI - Rade Serbedzija



TAKO JE GOVORIO JOSIP U CRNOJ JAKNI;

JEDNOGA DANA KADA SE CRNO NEBO

NAD ZAGREBOM NADVILO



I ako vam kažu da sam umro



jednoga dana



ne vjerujte prijatelji moji



ta to su samo price recite



vec ce se on pojaviti kod Siniše u klubu



il‘ na nekom uglu



prislanjajuci uz zid ljepojku



recite



ne može to tako



još nije ispio svoju rakiju



i racune za struju



nije platio



i na bilijaru još nije sve pobijedio



ako kažu da sam umro



jednoga dana



da mi je preko tijela zagrebacki tramvaj prešao



i da je samo crna jakna



crvena na plocniku ostala



il‘ da me je britvom zaklala



ona plava



cije sam i starce upoznao



prijatelji moji



odmahnite rukom i recite



ne može smrt još na Josipa



imamo sastanak s njim u petak



tocno u ponoc



obecao je donijeti tekilu pravu



i dobru travu da se smijemo



i još je rekao

svaka čast Borichi !



Zbaš li da su najveći uticaj na Getea imale arapske kaside iz predislamskog doba



Ja radila diplomski rad na tu temu"Uticaj kasida na Getea"

Imam i ja jednu dobru- najbolju al mi mrsko kucati.Vjerujte mi na riječ da je najbolja

Ne moras da kucas, koristi Ctrl+C i Ctrl+V.

ha-ha Ma nemoj, star mi računar nije model koji radi na misaone valove.

U glavi tekst ali evo sad ću probati sa copy i paste pa se mišem kliknut po glavi možda i upali.



EVO , HOĆE GLEDAJ SAD



SVOM SINU KAO TESTAMENT



Ako možeš da vidiš uništeno djelo svog života

i bez riječi da ga ponovo gradiš.

Ali bez daha i protesta podneseš

gubitak onoga što si dugo čekao.

Ako možeš da budeš zaljubljen ali ne i lud od ljubavi.

Ako možeš da budeš jak, a da ipak ostaneš nježan.

Da ne mrziš one koji tebe mrze, a da se ipak braniš i da se boriš.

Ako možeš da slušaš kako tvoje riječi

izvrću nevaljalci da razdraže glupake

i da čuješ kako luda usta o tebi lažu

a da sam ne kažeš ni jedne laži.

Ako možeš da budeš jednostavan a da si savjetodavac kraljeva

Ako možeš da voliš svoje prijatelje kao braću

a da ti ni jedan ne bude sve i sva

Ako možeš da razmišljaš, da posmatraš i upoznaješ

a da nikad ne postaneš skeptik ili rušilac

Ako znaš da sanjariš a da ti san ne bude gospodar.

Da misliš a da ne budeš samo maštalo

Ako možeš da budeš čvrst ali nikad divlji

Ako možeš da si hrabar a nikad neobazriv

ako možeš da budeš dobar, ako možeš da budeš pametan

a da nisi čistunac ni sitničar

Ako možeš da zadobiješ pobjedu poslije poraza

i da te dvije varke podjednako primaš

Ako možeš da sačuvaš hrabrost i glavu kada je svi ostali gube

tada će kraljevi-sreća i pobjeda

biti zauvijek tvoji poslušni robovi.

A ono što više vrijedi nego svi kraljevi i sve slave

BIĆEŠ ČOVJEK, sine moj !



Kipling

Geteov pogled na Islam



U biografijama historijskih ličnosti postoje trenutci koji su osobito zanimljivi i poučni. Johan Volfgang Gete, poznati njemački pjesnik i književnik, nije izuzet iz ovog pravila.



Kratak pogled na život ovog poznatog pjesnika pokazuje da je on, iako je živio u jednoj kršćanskoj zemlji, cijenio i imao posebnu simpatiju prema islamu.



Gete je rođen u Njemačkoj 1749. godine, gdje je i umro 1832. godine. Još u ranoj mladosti naučio je latinski, grčki, italijanski, engleski i hebrejski jezik, a u cilju razumijevanja islama, poslije je naučio i arapski. Imao je posebni dar u muzici i slikarstvu, a u pravu je stigao do najvišeg stupnja – doktorata.



I pored svega, njegovi osjećaji i snaga izražavanja, privukli su ga prema književnosti i poeziji.



Ruske pjesme, Istočno-Zapadni divan i Faust, njegova su najistaknutija djela.



Gete je našao sklonost prema islamu u trenutku kada je u Evropi i na zapadu, kao i u današnje vrijeme, postojala negativna atmosfera protiv ove nebeske vjere. Vijekovima su orijentalisti, pisci i svećenici, narodu predočavali iskrivljenu i nerealnu sliku islama, tako da je Gete bio primoran da pri upoznavanju sa nekim činjenicama koristi zapise zapadnih turista koji su putovali na Istok, te spise ruskih vojnika – muslimana.



Uz sve navedeno, sklonost ovog istaknutog njemačkog pjesnika prema islamu počinje u ranoj mladosti.



Čini se da je ova unutrašnja želja ispočetka bila zbog njegove pjesničke opijenosti duha. Nakon prvog dodira sa islamom i bogatim učenjima ove nebeske vjere, on ozbiljno prijanja na njegovo izučavanj



Geteovi spisi najbolje govore o njegovom istraživačkom pristupu islamu i Kur'anu. Johan Volfgang Gete nije poput drugih orijentalista Istoku prilazio kao egzotičnom pojmu, već je isti priznavao kao stranu u dijalogu.



Gete je gajio posebnu simpatiju prema Poslaniku islama - Muhamedu s.a.v.s., kojem je posvetio mnoge pjesme. Ovaj pjesnik istančanog ukusa je 1772. godine, u vremenu kada nije imao više od 23 godine, napisao pozorišni komad – »Muhamed a.s.», kojeg je podijelio u pet poglavlja( djelo nikad nije izvedeno).



Prvo poglavlje počinje osvrtom na vjerovanje u periodu džahilijeta, a okončava pozivom na vjerovanje u Allahovu jednoću - tevhid; drugo započinje Poslanstvom i bavi se Hidžrom; treće otpočinje pobjedom islama i završava čišćenjem Kabe od kumira; četvrto poglavlje počinje islamskim osvajanjima i završava pokušajem trovanja Poslanika, a peto poglavlje osvjetljava ličnost Muhameda s.a.v.s., koji je uzor savršenog čovjeka.



U proljeće, sljedeće godine, napisao je «Pjesmu o Muhamedu», u kojoj Poslanika islama naziva duhovnim vođom čovječanstva. U ovoj lijepoj pjesmi koja personificira razgovor hazreti Alije i hazreti Fatime, Muhamed a.s. se predstavlja ličnošću čiji duhovni potencijali i bit, druge vode njegovim putem; ličnošću koja je pokrenula veliku bujicu u cilju stizanja do mora istine – Boga.



U sklonosti ka islamu, ovog velikog njemačkog pjesnika, Kur'an je imao presudnu ulogu. Geteovi spisi, poezija, knjige, - naročito knjiga »Istočno-Zapadni divan», jasno pokazuju u kolikoj mjeri je proučavao Kur'an i koliko je bio sklon pojmovima iz ove Nebeske knjige.



On Kur'an imenuje ''knjigom nad knjigama.'' Gete za Kur'an još dodaje - da je to sveta knjiga, objavljenja Muhamedu a.s., koja po svom stilu, jeziku i retorici, predstavlja nedostižan uzor. Jasno je da sklonost i simpatija Getea prema Kur'anu, osim dubokih sadržaja ove Božije knjige, imaju korijene i neprevaziđenom stilu izražavanja, što je pronicljivog pjesnika opčinilo.



''Mi smo prvo bili okrenuti od Kur'ana ali nije dugo prošlo, a ova Knjiga nam je privukla pažnju i izazvala toliko divljenje i ushićenje, da smo pred njenim principima i naučnim zakonima pognuli glavu'', piše Gete i dalje dodaje: ''Vjerujem da će ova Knjiga širom svijeta ostaviti svoj spasonosan i dubok uticaj, te da će biti oslonac svijeta.''





Poseban značaj Kur'ana, prema Geteu, je u njegovom nastojanju da ujedini sljedbenike nebeskih religija.



Kur'an poziva da se svi ujedine u pokornosti Allahu - Onom koji se ne može vidjeti, koji je sve stvorio svojom svemoći, koji može stvoriti što ne postoji, koji je Uzvišen i Mudar.



Gete potvrđuje da je islam mudrost života, a da je Kur'an dostigao savršenstvo u svim pitanjima koja obrađuje.



Neke od Geteovih pjesama, naročito iz zbirke «Istočno-Zapadni divan», jasno su pod uticajem kur'anskih ajeta.



U jednoj od pjesama on kazuje:



«Kada god sam zauzet



Ili kada pišem pjesmu



Ti mi pravi put pokaži »



- ovo jasno ukazuje na peti ajet sure Fatiha:



«Uputi nas na pravi put .»





Istaknuti njemački pjesnik na drugom mjestu kazuje :



« Istok pripada Bogu, zapad pripada Bogu, sjeverna i južna područja spavaju u njegovim rukama .»



U 115 ajetu sure El-Bekare stoji :



«A Allahov je i istok i zapad, kuda god se okrenete, pa tamo je Allahova strana, zaista, neizmjerno je dobar i On sve zna .»



Gete je u mnogo navrata izuzetno afirmativno govorio o ovom ajetu.



U jednoj od pjesama « Istočno-Zapadnog divana», Gete kazuje :



Allah vam je učinio zvijezde



Da vas vode po kopnu i moru



I kao ukras u kojem uživate



Kad gledate nebo iznad sebe



Ovi stihovi su napisani pod uticajem kur'anskog ajeta u kojem stoji :



«Allah je onaj koji je učinio da vas zvijezde vode u tmini kopna i mora. Mi naše ajete objašnjavamo narodima koji znaju .»





Volfgang Gete je među vrijednim učenjima islama posebno isticao princip «tewhida» - Božijeg jedinstva.



Katrin Mommsen, historičar i književni kritičar sa Univerziteta Stanford - Kalifornija, koja je nedavno objavila knjigu« Gete i islam » ovim povodom piše :



«Gete, ideju jedinstva, ocjenjuje najbitnijim učinkom vjere islama .»



Ana Mari Šimel, poznati njemački orijentalist i islamolog kaže:



«Gete podsjeća i spominje poslanike kao što su Ibrahim, Isa i Musa, neka je mir na njih, a poziv na obožavanje i vjerovanje u jedinstvo smatra njihovom zajedničkom tačkom. Geteov pogled na vjeru znači pokornost pred apsolutnom Božijom voljom, a ovo je najvažniji princip u koji vjeruje jedan vjernik. Ovaj princio je privukao Getea islamu.»



Upravo ovakvo stajalište je bilo razlogom da je Gete sebe smatrao obaveznim da hvali i veliča Božiju volju.



U nekoliko pisama svojim prijateljima on upravo i preporučuje taj - osnovni princip.



Obzirom na biografiju, poeziju i spise Getea, neki vjeruju da je on – s aspekta duhovnosti, bio musliman.



Gete je četiri mjeseca prije smrti napisao sljedeće :



«Ovdje i na bilo kom mjestu čovjek je zaokupljen mišlju da se nemoguće suprotstaviti nedaćama. Međutim, ukoliko više obratimo pažnju uvidjet ćemo da se ljudi mogu spasiti od straha.



Naravno, pod uvjetom da budu prepušteni oslobađajućoj misli islama i ukoliko se oslone na Allaha .»



Ana Mari Šimel je za Getea konstatovala sljedeće:



«Ne griješimo ako Getea smatramo osobom zaljubljenikom i pod uticajem islama .»



Za kraj vam poklanjamo riječi ovog velikog njemačkog pjesnika, koje pokazuju njegov stvarni pogled na islam.



On u « Istočno-zpadnom divanu »u lijepom obraćanju Kur'anu kazuje :



O Sveti Kur'anu



O Vječni spokoju



Ako Islam znači predanost pred Allahovom voljom



Onda svi mi živimo u Islamu i umiremo kao muslima







Ne mogu se sjetiti tacne Web adrese. Tako da vam izvore informacija ne mogu reci. Ali ove podatke pronalazim na milione stranica, a vecina njih su bile Americke. Jos cu ovih dana otici do biblioteke da vidim sta ostali dio svijeta misli i pise o vezi Gethe-a i Islama.

Bravo Suada!



Prije nego odem da procitam Kiplingovu pjesmu, da ti cestitam na uspjehu savladjivanja Microsofta.

ma tako čovječe , hajde nađi još jednu ženu mojih godina na ovom forumu .Ja sve čekam da me neko pohvali

svaka čast dužnik sam ti

Vas dvije malo prikrijte simpatije da ostatak foruma svasta ne pomisli.

:D :D :D :D :D :D

Mislio sam da kazem ne moras da kucas slobodno udji. :)

Nista ne brini, jos nam muzevi nisu dosadili. :D :D :D

Ako pogresis u kucanju mozes da radis kao postar - Postar uvek kuca dva puta!

otkud frustracije, ja te branim od onih što nam napadaju generaciju a ti tako

Male sale - Tik Tak

Adnane još neki dan sam ti postavila pitanje ( eno ga u rubrici pitanja i odgovori )na koje nisi odgovorio a drugi nam već ukrali ideju. Neću da citiram , da ne kažeš da i to ne znam, neću , nego potrudi se i nađi

Nas'o sam i odgovorio. :)

SKONTALA PRELAZIM TAMO

Muhabetismo...
 

-------------------------------------------------- ------------------------------



Srele se dvije komsijke i pricaju preko plota jedno drugoj sta su

>>>>dozivele.

>>>>Poce ova jedna:

>>>>

>>>>

>>>>"Danas sam se mlogo iskidala. Ustado ja jutros vaktilje, pomuzo

>>>>krave, zamijesi decama ljep i turi him da jedu. Bese mi se

>>>>nakupilo sira i masla bukadar i ja beh namescila soka. Posto mi

>>>>ne harcimo puno vrnike, ja reko mojem coveku da ponesemo ljijek

>>>>da prodamo na pijac u Pazar. Tako mi latismo one stvari, turismo

>>>>svasta ponesto, i doplahasmno teljhanom do Krusevackog mosta.

>>>>

>>>>Dolje cekase vec autobus, te ja i moj covek, poturasmo one stvari

>>>>u skaf i uljegosmo u autobus. Tu ti se ja podboci, ka svakat

>>>>pored mojeg coveka.

>>>>

>>>>Kaat, ja primecujem, da me neki pesniti pis umutio gljedat. Ja se

>>>>pravim hadalj, demek ne primecujem nista. Alj ona pis ne prestaje

>>>>a vidi da sam sa covekom. Aman, aman.

>>>>

>>>>Pita me moj Sacir: "Aman Muzafera, kuj lji ti je hal?Sta lji si

>>>>se pocmoljila?" A ja, ne smijem ni da pisnem. Moj Sacir je po tom

>>>>pitanju mlogo ters. Nije on hadalj, vido je on o cemu se radi.

>>>>

>>>>Kat ti on vikne onome pisu: "Ala ja tebe ko se sat dignem, pa te

>>>>spotkacim, znaj da medeta imat neces. Sta hoj, jesilj muftacan

>>>>zene?

>>>>

>>>>Ja se uplasi za mojeg Sacira da se ne pobije, pa mu reko:"Plako

>>>>Sacire!" a on ni pet ni devet kaze: "Cut, savi se tu. Eeeh kuj si

>>>>i ti arsuz."

>>>>

>>>>Ja salj usute a i onaj pis se smiri. Hej, kako me iskida.

>>>>

>>>>Stigosmo u Pazar. Kat ja otvori kacu, ona se sir bese istetio. Ot

>>>>vrucine. Moradosmo se otaraksit.

>>>>

>>>>Kupismo deci kuju l.j.e.b.l.j.e.b.l.j.i.j.u(ona to haju) kod

>>>>spicara i malo paprika i vrnusmo se bez nikadar nista kakuci.

>>>>

>>>>Eto, vidis kako sam se iskidala. "