superbaka
25-11-2009, 21:14
Kurban - vjerski i socijalni aspekti
Hvala Allahu, Gospodaru, svjetova, Vladaru Sudnjega dana, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje. Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.
All lov och pris tillkommer Allah. Mĺ Hans frid och välsignelser vara över Guds sändebud, Muhammed, och alla i hans familj.
Poštovani džema'ate, draga braćo i sestre,
U danjašnjoj hutbi, uz Allahoviu dž.š., pomoć, govorimo o kurbanu, njegovom vjerskom (moralnom) i socijalnom (humanitarnom) aspektu.
U prošloj hutbi smo govorili o Ibrahimu a.s., i njegovu sinu Ismailu a.s., - Allahovim odabranim poslanicima koji su, prolazeci kroz teška zivotna iskušenja i ispite, zapravo, ustanovili instituciju kurbana, posebnog zrtovanja u Ime Allaha, a na dunjalucku i ahiretsku dobrobit ljudi, vjernika.
To nam, u ovom kontekstu, poslužuje kao historijski osvrt na temelju glavnog izvora u islamu - Kur'ana ali i odlican uvod u današnju hutbu i susret kurban-bajramu.
Allahu dž.š., kaze u suri Hadždž, u 34.ajetu: وَلِكُلِّ أُمَّةٍ جَعَلْنَا مَنسَكًا لِيَذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ عَلَى مَا رَزَقَهُم مِّن بَهِيمَةِ الْأَنْعَامِ فَإِلَهُكُمْ إِلَهٌ وَاحِدٌ فَلَهُ أَسْلِمُوا وَبَشِّرِ الْمُخْبِتِينَ "Svakojvjerskojzajednicipropisalismoklanjekurbanada bispominjaliAllahovoimeprilikomklanjastokekojuimOn daje..."(Hadždž, 34)
Kadajepropisanoklanjekurbana
Kurban je propisan druge godine po hidžri, kao i zekat i oba bajram namaza. Njegovu utemeljenost nalazimo u Kur'anu, sunnetu i idžma‘u. Klanje kurbana takođje spada u djela kojima se približava Allahu dž.š., i pokazuje spremnost na materijalnu žrtvu, solidarnost i razumjevanje sa svim ljudima, posebno komšijama muslimanima i muslimankama, uzom i širom rodbinom.
Allah dž.š., u Suri "Kevser",kaže: إِنَّا أَعْطَيْنَاكَ الْكَوْثَرَ فَصَلِّ لِرَبِّكَ وَانْحَرْ إِنَّ شَانِئَكَ هُوَ الْأَبْتَرُ
"Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali, zato namaz radi Allaha klanjaj i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!"(El-Kevser, 1-3)Dakle, prema stanovištu nase - hanefijske pravne škole (mezheba) klanje kurbana spada u drugostepene vjerske duznosti - vadžibe.
Smisao i svrha klanja kurbana
Sama riječ 'kurban' izvedena je iz glagola 'karrebe', koji znaci 'priblizitise'. Ovim nazivom Allah dž.š., odredzuje smisao i cilj klanja kurbana - pribliziti se Allahu dž.š., Njegovoj milosti, oprostu i zaštiti. Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas zeli bogobojaznost, pokornost i blizinu Njemu Uzvišenom. Samo je takav kurban valjan kod Allaha dž.š. i samo od takvih, bogobojaznih kurban ce biti primljen.
Svrhaklanja kurbana je iskazivanje odanosti i spremnosti na žrtve u Ime Allaha. Krv kurbana čuva našu krv i krv naše djece, potomaka - onako kako je kurban sačuvao Ismaila a.s., i njeg. krv.
Mudrost izvršavanja ovog propisa jeste u tome da se čovjek nauci žrtvovati na putu svoje vjere, zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga žrtva zivota, ne predstavlja poteškocu.
Kojedužanzaklatikurban
Prema šeriatskim propisima - svaki musliman i muslimanka koji u vrijeme prva tri dana kurban bajrama budu posjedovali preko svojih kucnih potreba imovinu - bilo koje vrste - cija vrijednost odgovara nisabu srebra, 641,5 grama tj. koja imovina iznosi ca 1390 kruna - dužni su zaklati kurban.
Ashab Ebu Hurejre veli da je Allahov poslanik Muhamed a.s., za one koji imaju mogučnost da zakolju kurban a neče, rekao: "Ko je u mogucnosti zaklati kurban, pa ga ne zakolje, nek se ne približava nasoj musalli (mjestu gdje se zajednicki klanja bajram namaz)."
Šta se može prinjeti kao kurban
Kao kurban se može prinijeti krupna i sitna stoka, kao i kamile. Kurban je propisan riječima Uzviš enog: "Mismoti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji..." (El-Kevser, 1-2)
وَالْبُدْنَ جَعَلْنَاهَا لَكُم مِّن شَعَائِرِ اللَّهِ لَكُمْ فِيهَا خَيْرٌ فَاذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ عَلَيْهَا صَوَافَّ فَإِذَا وَجَبَتْ جُنُوبُهَا فَكُلُوا مِنْهَا وَأَطْعِمُوا الْقَانِعَ وَالْمُعْتَرَّ كَذَلِكَ سَخَّرْنَاهَا لَكُمْ لَعَلَّكُمْ تَشْكُرُونَ
„AkamilesmovamučinilijednimodAllahovihobredahadždž a, iviodnjihimatekoristi; zatospominjiteAllahovoimekadabuduuredovepoređane; akadpadnunazemlju, jediteih, anahraniteionogakojineprosi, aionogakojiprosi; takosmovamihpotčinilidabistezahvalnibili." (Hadždž, 36) Zahtjeva se da kurban bude uhranjen, zdrav i bez tjelesnih mahana.
Vrijemeklanjakurbana
Njegovo vrijeme se najbolje razumije iz ovog hadisa Muhamed a.s.: "Prvoštočemonabajramuraditijedaklanjamobajramnamaz, azatimcemosevratitikucamaizaklatikurban." Znaci, kurban se nemoze zaklati prije ili poslije bajrama. Muhamed a.s., je rekao: "Ko zakolje kurban prije nego se klanja bajram namaz to je samo njemu (tj. kao da je zaklao samo radi mesa obicnu zivotinju)."(Buharija) Dakle, vrijeme kurbana je u danima tekbiri-tešrika tj. od 10. do 13-og dana zul-hidzdzeta.
Nagrada za kurban
Allah dž.š., preko Poslanika a.s. obečava: "Vlasnik kurbana ima dobro djelo za svaku dlaku kurbana." (Tirmizi), "O ljudi koljite kurban i racunajte na nagradu za njegovu krv, jer zaista kurbanska krv, iako pada na zemlju, čuva se kod Mocnog i Uzvišenog Allaha." (Taberi),
"Najbolji posao kojičovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uradit - veci i Allahu najdraži posao - jeste pustanje krvi svome kurbanu. On ce mu (kurban) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego sto padne prva kap krvi na zemlji. Pa uljepšavajte svoje poslove kurbanom." (Buhari, Muslim)
Sve navedeno ukazuje ne vjersku, pa i moralnu dimenziju kurbana. Ali, ne samo to! Klanje kurbana ima drugu, socijalnu, solidarnu, humanitarnu dimenziju. Ona se ogleda u nahranjivanju siromaha djelom kurbanskog mesa a povodom Bajrama. Dakle, dio kurbana se (po mogučnosti što veci dio, ali sunnet je bar jedna trecina) dijeli susjedima, muslimanima, i/li nemuslimanima. Ovdje ne treba zaboraviti, ovaj socijalni aspekt, pa ni ekonomski, koji se postižu i učvrščuje u danima bajrama, znaći, uspostavljanjem sloge i harmonije u medjuljudskim odnosima.
Podatak, da je u minuloj akciji kurbana, o čemu je Rijaset obavijestio javnost, iz bošnjačke dijaspore uplaćeno, ukupno 3.031 kurban (x 160 Eur = 484.960,00 Eur) od kojih je meso u količini od 87.033 kg. podijeljeno u humanitarne svrhe: povratnicima na svoja ognjišta, izbjeglim i raseljenim licima, licima u kolektivnim smještajima, socijalnim ustanovama, bolnicama, studentskim domovima, medresama i drugim pojedincima i ustanovama u Bosni i Hercegovini potrebnim pomoći, ovaj socijalni i humanitarni aspekt kurbana zorno svjedoci.
Zato se s pravom u dopisu iz Rijaseta: "Izražava zahvalnost svim muslimanima izvan Bosne i Hercegovine koji su svoje kurbane uplaćivali u humanitarne svrhe u okviru ove akcije, Rijaset i ove godine toplo preporučuje Bošnjacima koji nisu u mogućnosti zaklati svoje kurbane u bošnjačkoj dijaspori, da učestvuju u ovoj akciji uplatom iznosa za svoj kurban." Iznosa koji je 1700 u Skr.
Ärade och kära bröder, ihvanul muslimin! I dagens hutba berättar vi just om kurban, djurs offer som vi offrar under 'idul adha's, bajrams dagar, bemärkelse och syfte med offret.
Allah dzelle sa'anuhu säger i väl kända suretul-kevser: "Vi har sannerligen gett dig det goda i överflöd! Be därför till din Herre och förrätta (ditt) offer!
Som vi alla vet, rent juridisk, är det inte lagligt att man gör det i enskilda fallet i det här landet, men man kan, ju, betala till hemlandet, för kurban, sĺ blir det, insaallah, lika bra.
Zakljucak: Kurban je jedan od islamskih dužnosti propisan Kur'anom i sunnetom. Kurban je bio i ostao simbol poslušnosti, zahvalnosti i zrtve onoga što je najmilije, od čega se teško razdvaja. Svjesni ove činjenice i brojnih nagrada za propisno izvršavanje ovog vadžiba, ja vas pozivam, s obzirom da ovdje nemozemo zaklat kurban, da u ime Allaha dž.š., to uplatimo uz Akciju Rijaseta IZ u BiH.
Molimo Uzvišenog Allaha, dželle šanuhu, da nam pruži svoju pomoć u svakoj vrsti posla za dobrobit islama i muslimana, te da nam i ovu akciju upiše u naša dobra i korisna djela, a naše kurbane primi kao našu iskrenu spremnost na pomoć i žrtvu u ime Allaha, dželle šanuhu. Amin!
Hvala Allahu, Gospodaru, svjetova, Vladaru Sudnjega dana, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje. Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.
All lov och pris tillkommer Allah. Mĺ Hans frid och välsignelser vara över Guds sändebud, Muhammed, och alla i hans familj.
Poštovani džema'ate, draga braćo i sestre,
U danjašnjoj hutbi, uz Allahoviu dž.š., pomoć, govorimo o kurbanu, njegovom vjerskom (moralnom) i socijalnom (humanitarnom) aspektu.
U prošloj hutbi smo govorili o Ibrahimu a.s., i njegovu sinu Ismailu a.s., - Allahovim odabranim poslanicima koji su, prolazeci kroz teška zivotna iskušenja i ispite, zapravo, ustanovili instituciju kurbana, posebnog zrtovanja u Ime Allaha, a na dunjalucku i ahiretsku dobrobit ljudi, vjernika.
To nam, u ovom kontekstu, poslužuje kao historijski osvrt na temelju glavnog izvora u islamu - Kur'ana ali i odlican uvod u današnju hutbu i susret kurban-bajramu.
Allahu dž.š., kaze u suri Hadždž, u 34.ajetu: وَلِكُلِّ أُمَّةٍ جَعَلْنَا مَنسَكًا لِيَذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ عَلَى مَا رَزَقَهُم مِّن بَهِيمَةِ الْأَنْعَامِ فَإِلَهُكُمْ إِلَهٌ وَاحِدٌ فَلَهُ أَسْلِمُوا وَبَشِّرِ الْمُخْبِتِينَ "Svakojvjerskojzajednicipropisalismoklanjekurbanada bispominjaliAllahovoimeprilikomklanjastokekojuimOn daje..."(Hadždž, 34)
Kadajepropisanoklanjekurbana
Kurban je propisan druge godine po hidžri, kao i zekat i oba bajram namaza. Njegovu utemeljenost nalazimo u Kur'anu, sunnetu i idžma‘u. Klanje kurbana takođje spada u djela kojima se približava Allahu dž.š., i pokazuje spremnost na materijalnu žrtvu, solidarnost i razumjevanje sa svim ljudima, posebno komšijama muslimanima i muslimankama, uzom i širom rodbinom.
Allah dž.š., u Suri "Kevser",kaže: إِنَّا أَعْطَيْنَاكَ الْكَوْثَرَ فَصَلِّ لِرَبِّكَ وَانْحَرْ إِنَّ شَانِئَكَ هُوَ الْأَبْتَرُ
"Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali, zato namaz radi Allaha klanjaj i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!"(El-Kevser, 1-3)Dakle, prema stanovištu nase - hanefijske pravne škole (mezheba) klanje kurbana spada u drugostepene vjerske duznosti - vadžibe.
Smisao i svrha klanja kurbana
Sama riječ 'kurban' izvedena je iz glagola 'karrebe', koji znaci 'priblizitise'. Ovim nazivom Allah dž.š., odredzuje smisao i cilj klanja kurbana - pribliziti se Allahu dž.š., Njegovoj milosti, oprostu i zaštiti. Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas zeli bogobojaznost, pokornost i blizinu Njemu Uzvišenom. Samo je takav kurban valjan kod Allaha dž.š. i samo od takvih, bogobojaznih kurban ce biti primljen.
Svrhaklanja kurbana je iskazivanje odanosti i spremnosti na žrtve u Ime Allaha. Krv kurbana čuva našu krv i krv naše djece, potomaka - onako kako je kurban sačuvao Ismaila a.s., i njeg. krv.
Mudrost izvršavanja ovog propisa jeste u tome da se čovjek nauci žrtvovati na putu svoje vjere, zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga žrtva zivota, ne predstavlja poteškocu.
Kojedužanzaklatikurban
Prema šeriatskim propisima - svaki musliman i muslimanka koji u vrijeme prva tri dana kurban bajrama budu posjedovali preko svojih kucnih potreba imovinu - bilo koje vrste - cija vrijednost odgovara nisabu srebra, 641,5 grama tj. koja imovina iznosi ca 1390 kruna - dužni su zaklati kurban.
Ashab Ebu Hurejre veli da je Allahov poslanik Muhamed a.s., za one koji imaju mogučnost da zakolju kurban a neče, rekao: "Ko je u mogucnosti zaklati kurban, pa ga ne zakolje, nek se ne približava nasoj musalli (mjestu gdje se zajednicki klanja bajram namaz)."
Šta se može prinjeti kao kurban
Kao kurban se može prinijeti krupna i sitna stoka, kao i kamile. Kurban je propisan riječima Uzviš enog: "Mismoti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji..." (El-Kevser, 1-2)
وَالْبُدْنَ جَعَلْنَاهَا لَكُم مِّن شَعَائِرِ اللَّهِ لَكُمْ فِيهَا خَيْرٌ فَاذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ عَلَيْهَا صَوَافَّ فَإِذَا وَجَبَتْ جُنُوبُهَا فَكُلُوا مِنْهَا وَأَطْعِمُوا الْقَانِعَ وَالْمُعْتَرَّ كَذَلِكَ سَخَّرْنَاهَا لَكُمْ لَعَلَّكُمْ تَشْكُرُونَ
„AkamilesmovamučinilijednimodAllahovihobredahadždž a, iviodnjihimatekoristi; zatospominjiteAllahovoimekadabuduuredovepoređane; akadpadnunazemlju, jediteih, anahraniteionogakojineprosi, aionogakojiprosi; takosmovamihpotčinilidabistezahvalnibili." (Hadždž, 36) Zahtjeva se da kurban bude uhranjen, zdrav i bez tjelesnih mahana.
Vrijemeklanjakurbana
Njegovo vrijeme se najbolje razumije iz ovog hadisa Muhamed a.s.: "Prvoštočemonabajramuraditijedaklanjamobajramnamaz, azatimcemosevratitikucamaizaklatikurban." Znaci, kurban se nemoze zaklati prije ili poslije bajrama. Muhamed a.s., je rekao: "Ko zakolje kurban prije nego se klanja bajram namaz to je samo njemu (tj. kao da je zaklao samo radi mesa obicnu zivotinju)."(Buharija) Dakle, vrijeme kurbana je u danima tekbiri-tešrika tj. od 10. do 13-og dana zul-hidzdzeta.
Nagrada za kurban
Allah dž.š., preko Poslanika a.s. obečava: "Vlasnik kurbana ima dobro djelo za svaku dlaku kurbana." (Tirmizi), "O ljudi koljite kurban i racunajte na nagradu za njegovu krv, jer zaista kurbanska krv, iako pada na zemlju, čuva se kod Mocnog i Uzvišenog Allaha." (Taberi),
"Najbolji posao kojičovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uradit - veci i Allahu najdraži posao - jeste pustanje krvi svome kurbanu. On ce mu (kurban) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego sto padne prva kap krvi na zemlji. Pa uljepšavajte svoje poslove kurbanom." (Buhari, Muslim)
Sve navedeno ukazuje ne vjersku, pa i moralnu dimenziju kurbana. Ali, ne samo to! Klanje kurbana ima drugu, socijalnu, solidarnu, humanitarnu dimenziju. Ona se ogleda u nahranjivanju siromaha djelom kurbanskog mesa a povodom Bajrama. Dakle, dio kurbana se (po mogučnosti što veci dio, ali sunnet je bar jedna trecina) dijeli susjedima, muslimanima, i/li nemuslimanima. Ovdje ne treba zaboraviti, ovaj socijalni aspekt, pa ni ekonomski, koji se postižu i učvrščuje u danima bajrama, znaći, uspostavljanjem sloge i harmonije u medjuljudskim odnosima.
Podatak, da je u minuloj akciji kurbana, o čemu je Rijaset obavijestio javnost, iz bošnjačke dijaspore uplaćeno, ukupno 3.031 kurban (x 160 Eur = 484.960,00 Eur) od kojih je meso u količini od 87.033 kg. podijeljeno u humanitarne svrhe: povratnicima na svoja ognjišta, izbjeglim i raseljenim licima, licima u kolektivnim smještajima, socijalnim ustanovama, bolnicama, studentskim domovima, medresama i drugim pojedincima i ustanovama u Bosni i Hercegovini potrebnim pomoći, ovaj socijalni i humanitarni aspekt kurbana zorno svjedoci.
Zato se s pravom u dopisu iz Rijaseta: "Izražava zahvalnost svim muslimanima izvan Bosne i Hercegovine koji su svoje kurbane uplaćivali u humanitarne svrhe u okviru ove akcije, Rijaset i ove godine toplo preporučuje Bošnjacima koji nisu u mogućnosti zaklati svoje kurbane u bošnjačkoj dijaspori, da učestvuju u ovoj akciji uplatom iznosa za svoj kurban." Iznosa koji je 1700 u Skr.
Ärade och kära bröder, ihvanul muslimin! I dagens hutba berättar vi just om kurban, djurs offer som vi offrar under 'idul adha's, bajrams dagar, bemärkelse och syfte med offret.
Allah dzelle sa'anuhu säger i väl kända suretul-kevser: "Vi har sannerligen gett dig det goda i överflöd! Be därför till din Herre och förrätta (ditt) offer!
Som vi alla vet, rent juridisk, är det inte lagligt att man gör det i enskilda fallet i det här landet, men man kan, ju, betala till hemlandet, för kurban, sĺ blir det, insaallah, lika bra.
Zakljucak: Kurban je jedan od islamskih dužnosti propisan Kur'anom i sunnetom. Kurban je bio i ostao simbol poslušnosti, zahvalnosti i zrtve onoga što je najmilije, od čega se teško razdvaja. Svjesni ove činjenice i brojnih nagrada za propisno izvršavanje ovog vadžiba, ja vas pozivam, s obzirom da ovdje nemozemo zaklat kurban, da u ime Allaha dž.š., to uplatimo uz Akciju Rijaseta IZ u BiH.
Molimo Uzvišenog Allaha, dželle šanuhu, da nam pruži svoju pomoć u svakoj vrsti posla za dobrobit islama i muslimana, te da nam i ovu akciju upiše u naša dobra i korisna djela, a naše kurbane primi kao našu iskrenu spremnost na pomoć i žrtvu u ime Allaha, dželle šanuhu. Amin!