Elvis-Eko
20-11-2009, 04:51
http://www.islamskazajednica.org/images/thumbnails/logo bosnjaka_125x150.jpg (http://www.islamskazajednica.org/images/stories/logo bosnjaka.gif) Ovaj datum je pored dva Bajrama i dana Bošnjačke zastave proglašen bošnjačkim nacionalnim praznikom.
Javne službe, ustanove i škole na području Novog Pazara neće raditi. Kako je saopšteno iz Gradske uprave, na osnovu Zakona o pravima i slobodama nacionalnih zajednica taj dan je neradni za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice.
Uz najiskrenije praznične čestitke želimo podsjeti na našu zajedničku obavezu da njegujući ove historijske tekovine razvijamo Sandžak kao modernu i demokratsku evropsku regiju.
Zašto baš 20 Novembar!?
Dvadesetog novembra 1943.godine u Pljevaljskoj ruždiji – današnjoj Gimnaziji prije tačno 66 godina održana je Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka. Sandžački Bošnjaci ovaj dan obilježavaju kao svoj nacionalni blagdan, čuvajući uspomenu na jedan od najsvjetlijih datuma u svojoj historiji, kada su zajedno sa ostalim narodima Sandžaka, Srbima i Crnogorcima, jasno iskazali svoje antifašističko raspoloženje, predstavljajući Sandžak kao multietničku, multikulturalnu i multikonfesionalnu regiju.
Na skupštini nisu učestvovali delegati iz novopazarskog, sjeničkog i tutinskog sreza, niti je tamo vršen izborni postupak za delegate, iako je na području tri spomenuta sreza živjelo 54% svih Bošnjaka Sandžaka. Zbog toga iz ovih srezova nije bilo ni vijećnika ni članova Izvršnog odbora. Najviše predstavnika je bilo iz pljevaljskog i bjelopoljskog sreza. Predsjednik Predsjedništva je postao Sreten Vukosavljević (1881-1960) jedan od najvećih intelektualaca sandžaka 20. stoljeća. Na taj način Sandžaku je data autonomija koja nažalost nije dugo trajala. Visoki funkcioneri KPJ predlagali su da se Sandžak pripoji Crnoj Gori, da bi ona teritorijalno i po broju stanovnika bila uvećana i ojačana kao republika. Ovakvog stava su bili Milovan Đilas i Marko Vujačić, članovi Predsjedništva AVNOJ-a. Medjutim 29. marta 1945.godine Mile Peruničić i Rade Pribičević na čelu sa jevrejom Mošom Pijadom ukidaju autonomiju Sandžaka i dijele njegovu teritoriju na dva dijela od kojih jedan pripada Srbiji a drugi Crnoj Gori. Ovoj odluci žestoko se suprotsavio Sreten Vukosavljević napustivši posljednje zasjedanje ZAVNOS-a u znak protesta što je Sandžaku ukinuta autonomija, jer po njemu:"Sandžak se nije trebao cepati, jer je to ipak celina. To je oblast, to je pojam sa svojim specifičnim i političkim i privrednim obilježjima. To je istorijski tačno. Tako je narodno shvatanje. Zato sam ja za rješenje da se ili ceo Sandžak pripoji ili Srbiji ili Crnoj Gori, vodeći računa o onome što sam rekao."
Javne službe, ustanove i škole na području Novog Pazara neće raditi. Kako je saopšteno iz Gradske uprave, na osnovu Zakona o pravima i slobodama nacionalnih zajednica taj dan je neradni za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice.
Uz najiskrenije praznične čestitke želimo podsjeti na našu zajedničku obavezu da njegujući ove historijske tekovine razvijamo Sandžak kao modernu i demokratsku evropsku regiju.
Zašto baš 20 Novembar!?
Dvadesetog novembra 1943.godine u Pljevaljskoj ruždiji – današnjoj Gimnaziji prije tačno 66 godina održana je Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka. Sandžački Bošnjaci ovaj dan obilježavaju kao svoj nacionalni blagdan, čuvajući uspomenu na jedan od najsvjetlijih datuma u svojoj historiji, kada su zajedno sa ostalim narodima Sandžaka, Srbima i Crnogorcima, jasno iskazali svoje antifašističko raspoloženje, predstavljajući Sandžak kao multietničku, multikulturalnu i multikonfesionalnu regiju.
Na skupštini nisu učestvovali delegati iz novopazarskog, sjeničkog i tutinskog sreza, niti je tamo vršen izborni postupak za delegate, iako je na području tri spomenuta sreza živjelo 54% svih Bošnjaka Sandžaka. Zbog toga iz ovih srezova nije bilo ni vijećnika ni članova Izvršnog odbora. Najviše predstavnika je bilo iz pljevaljskog i bjelopoljskog sreza. Predsjednik Predsjedništva je postao Sreten Vukosavljević (1881-1960) jedan od najvećih intelektualaca sandžaka 20. stoljeća. Na taj način Sandžaku je data autonomija koja nažalost nije dugo trajala. Visoki funkcioneri KPJ predlagali su da se Sandžak pripoji Crnoj Gori, da bi ona teritorijalno i po broju stanovnika bila uvećana i ojačana kao republika. Ovakvog stava su bili Milovan Đilas i Marko Vujačić, članovi Predsjedništva AVNOJ-a. Medjutim 29. marta 1945.godine Mile Peruničić i Rade Pribičević na čelu sa jevrejom Mošom Pijadom ukidaju autonomiju Sandžaka i dijele njegovu teritoriju na dva dijela od kojih jedan pripada Srbiji a drugi Crnoj Gori. Ovoj odluci žestoko se suprotsavio Sreten Vukosavljević napustivši posljednje zasjedanje ZAVNOS-a u znak protesta što je Sandžaku ukinuta autonomija, jer po njemu:"Sandžak se nije trebao cepati, jer je to ipak celina. To je oblast, to je pojam sa svojim specifičnim i političkim i privrednim obilježjima. To je istorijski tačno. Tako je narodno shvatanje. Zato sam ja za rješenje da se ili ceo Sandžak pripoji ili Srbiji ili Crnoj Gori, vodeći računa o onome što sam rekao."