Recruit
21-07-2009, 12:37
Sirenje nogu u safovima
U novije vrijeme,u nekim islamskim pokrajinama doslo je do rasta tendencije tumacenja hadisa bez odgovarajuceg znanja o fikhu I njegovim principima. Ovi pokreti su se pojavili sa svojom metodologijom da uzimaju hadise u njihovom bukvalnom spoljenjem znacenju bez ikakvog pokusaja da shvate pravo znacenje tih hadisa…
Ni pitanje stajanja u namazu nije izuzetak. Ova grupa je vidjela u Sahihul Buhariji poglavlje “Bab ilsaqi ‘l-mankibi bi ‘l-mankibi wa ‘l-qadami bi ‘l-qadami fi ‘l-Saff” ( Poglavlje spajanja ramena uz rame a noge uz nogu u safu) I eser od Nu’man ibn Besira I Enesa r.a. ( hadis br. 725) I cak bez ikakvog pokusaja da koristeci svoj intelekt istrazi razlicite interpretacije za koje je forma ovih hadisa otvorena, ona trazi od ljudi da prilijepe nogu uz nogu a rame uz rame dok stoje u safovima.
Ulema cetiri mezheba oduvijek je govorila da to nije pravilno razumijevanje esera…
Imam, allameh Sejjid Enver Shah El Kasmiri je pojasnio ovo pitanje u njegovom komentaru na Sahih Buharije zvanom Fejdul Bari ( 2/ 301-302). On objasnjava kako bi ljudima bilo veoma tesko,ako ne I nemoguce, fizicki prilijepiti rame uz rame a nogu uz nogu dok stoje u safovima iscekujuci namaz. Oni koji traze to spajanje,svoj stav podupiru tumacenjem slova BA koje se spominje u ovom hadisu Medjutim,pravilo po kojem se kaze da je osnovno znacenje slova BA Ilsak ( fizicki kontakt) ne treba shvatiti u tom kontekstu tj. Kao potpuni fizicki kontakt. Jer,da je to tako,kako bismo onda objasnili recenicu: Merertu bi Zejd? Znaci li ova recenica da smo prosli pored Zejda lijepeci se za njega odnosno doticuci ga ili znaci: Prosao sam pored Zejda?
Kod svakog hadisa koji je otvoren za razlicito razumijevanje I razlicitu interpetaciju potrebno je da pogledamo u praksu drugih ashaba I selefu saliha. Da su pogledali u njihovu praksu uvidjeli bi da niko od njih nije radio ono sto oni danas rade.
Imam Shah Enver El Kasmiri navodi da ova interpetacija nije bila usvojena kod mezheba vec samo kod obicnih ljudi koji nisu puno razmisljali.
Namjera esera koji se navodi je ustvari da ramena I noge trebaju biti paralelni kako sejtan ne bi mogao stati izmedju bilo koje dvije osobe u safu I kako bi safovi bili pravi. Ovo medjutim ne znaci da noge trebaju biti u fizickom kontaktu. Ovo misljenje zastupaju Imam Bedruddin El Ajni u njegovom monumentalnom komentaru Sahiha Buharije Umdetul Kariju (5/ 377) kao I imam, Ibn Hadzer El Askalani u njegovom besprimjernom komentaru Buharije Fethul Bariju ( 2/ 611)
U svojoj Lamiu Dareri ala Dzamiil Buhari (1/ 279) imam Mevlana Muhammed Zekerijja El Kandehlevi navodi jos neka logicka objasnjenja koja idu u korist gore spomenutoj argumentaciji. On, Allah mu se smilovao I najbolji stepen u Dzennetu mu dao, kaze da je fizicko pridruzivanje ramena uz rame I noge uz nogu moguce samo ako su svi dzematlije iste velicine I iste duzine nogu. Izmedju ostalog,da bi se ovo sprovelo u praksu dzematlijama bi bilo potrebno dugo vremena kako bi poravnali safove prije nego bi stupili u namaz a ovo se ocito kosi sa smirenoscu koja se trazi u namazu.
Nakon navodjenja slicnih dokaza, Imam Ahmed Zafer El Usmani u svom Umdetul Ahkamu (1/ 290) kaze: “ Cak I kada bismo prihvatili da se serijatom trazi fizicki kontakt ramena I nogu u safovima dosli bismo do pitanja: Da li je potrebno prilepljivanje ramena I nogu u svakom dijelu namaza ili samo u nekim dijelovima? Ako bi rekli da je to potrebno u toku cijelog namaza, mora se zapitati: Kako je to onda moguce u toku sjedenja u namazu? Ako bi,pak,rekli da je fizicko spajanje ramena I nogu potrebno samo u nekim dijelovima namza postavilo bi mu se pitanje: U kojim dijelovima se trazi to sto govorite a u kojima se ne trazi I na osnovu kojih dokaza tvrdite da se spajanje u nekim dijelovima trazi dok se u drugim dijelovima iskljucuje? A ako kazu da se zbog poteskoce prilijepljivanje clanaka I ramena u fazi sjedenja ne trazi onda mi isto to kazemo za fazu stojanja (kijama) jer iste te poteskoce mi nalazimo u toj fazi. Mozete pokusati I uvjeriti se sami…
Prenosi se u Fethul Bariju ( 2/ 612) od Enesa r.a. da je rekao: “Da smo to ucinili( prilijepili nogu uz nogu) sa nekim on bi pobegao od nas kao divlji magarac.” Ovo jasno upucuje na to da Enes r.a. nije to radio nakon smrti Bozijeg Poslanika sto znaci da to nije radnja koja se trazi sunnetom Bozijeg Poslanika a.s. Jer,da je to bio Sunnet niko od ashaba Bozijeg Poslanika a.s. to ne bi ostavio iz ljubavi prema njemu I iz straha od negodovanja ostalih ashaba. Takodje, ljudi nisu voleli neke stvari I govorili su ovako o nekim stvarima samo ako te stvari nisu bile od normalnih stvari u namazu tj. Od stvari koje su se praktikovale u namazu za Bozijim Poslanikom a.s.
Sejh Ebu Asim Bedrul Islam
Bibliography
Ahmad ibn ‘Ali ibn Muhammad ibn Hajar al-’Asqalani, Fath al-Bari bi Sharh Sahih al-Bukhari, 17 vols (Riyadh: Dar Tayyibah, 2005).
Badr al-Din Abu Muhammad Mahmud ibn Ahmad al-’Ayni, ‘Umdat al-Qari Sharh Sahih al-Bukhari, 25 volumes (Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyyah, 2001).
Muhammad Zakariyya Kandhlawi, Lami’ al-Darari ‘ala Jami’ al-Bukhari, 3 volumes (Karachi: H M Sa’id, no date).
Sayyid Anwar Shah Kashmiri, Fayd al-Bari ‘ala Sahih al-Bukhari, 6 volumes (Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyyah, 2005).
Zafar Ahmad ‘Uthmani, Imdad al-Ahkam, 4 volumes (Karachi: Maktabah Dar al-’Ulum Karachi, 1421 AH).
Sa engleskog preveo: Sami Dzeko
U novije vrijeme,u nekim islamskim pokrajinama doslo je do rasta tendencije tumacenja hadisa bez odgovarajuceg znanja o fikhu I njegovim principima. Ovi pokreti su se pojavili sa svojom metodologijom da uzimaju hadise u njihovom bukvalnom spoljenjem znacenju bez ikakvog pokusaja da shvate pravo znacenje tih hadisa…
Ni pitanje stajanja u namazu nije izuzetak. Ova grupa je vidjela u Sahihul Buhariji poglavlje “Bab ilsaqi ‘l-mankibi bi ‘l-mankibi wa ‘l-qadami bi ‘l-qadami fi ‘l-Saff” ( Poglavlje spajanja ramena uz rame a noge uz nogu u safu) I eser od Nu’man ibn Besira I Enesa r.a. ( hadis br. 725) I cak bez ikakvog pokusaja da koristeci svoj intelekt istrazi razlicite interpretacije za koje je forma ovih hadisa otvorena, ona trazi od ljudi da prilijepe nogu uz nogu a rame uz rame dok stoje u safovima.
Ulema cetiri mezheba oduvijek je govorila da to nije pravilno razumijevanje esera…
Imam, allameh Sejjid Enver Shah El Kasmiri je pojasnio ovo pitanje u njegovom komentaru na Sahih Buharije zvanom Fejdul Bari ( 2/ 301-302). On objasnjava kako bi ljudima bilo veoma tesko,ako ne I nemoguce, fizicki prilijepiti rame uz rame a nogu uz nogu dok stoje u safovima iscekujuci namaz. Oni koji traze to spajanje,svoj stav podupiru tumacenjem slova BA koje se spominje u ovom hadisu Medjutim,pravilo po kojem se kaze da je osnovno znacenje slova BA Ilsak ( fizicki kontakt) ne treba shvatiti u tom kontekstu tj. Kao potpuni fizicki kontakt. Jer,da je to tako,kako bismo onda objasnili recenicu: Merertu bi Zejd? Znaci li ova recenica da smo prosli pored Zejda lijepeci se za njega odnosno doticuci ga ili znaci: Prosao sam pored Zejda?
Kod svakog hadisa koji je otvoren za razlicito razumijevanje I razlicitu interpetaciju potrebno je da pogledamo u praksu drugih ashaba I selefu saliha. Da su pogledali u njihovu praksu uvidjeli bi da niko od njih nije radio ono sto oni danas rade.
Imam Shah Enver El Kasmiri navodi da ova interpetacija nije bila usvojena kod mezheba vec samo kod obicnih ljudi koji nisu puno razmisljali.
Namjera esera koji se navodi je ustvari da ramena I noge trebaju biti paralelni kako sejtan ne bi mogao stati izmedju bilo koje dvije osobe u safu I kako bi safovi bili pravi. Ovo medjutim ne znaci da noge trebaju biti u fizickom kontaktu. Ovo misljenje zastupaju Imam Bedruddin El Ajni u njegovom monumentalnom komentaru Sahiha Buharije Umdetul Kariju (5/ 377) kao I imam, Ibn Hadzer El Askalani u njegovom besprimjernom komentaru Buharije Fethul Bariju ( 2/ 611)
U svojoj Lamiu Dareri ala Dzamiil Buhari (1/ 279) imam Mevlana Muhammed Zekerijja El Kandehlevi navodi jos neka logicka objasnjenja koja idu u korist gore spomenutoj argumentaciji. On, Allah mu se smilovao I najbolji stepen u Dzennetu mu dao, kaze da je fizicko pridruzivanje ramena uz rame I noge uz nogu moguce samo ako su svi dzematlije iste velicine I iste duzine nogu. Izmedju ostalog,da bi se ovo sprovelo u praksu dzematlijama bi bilo potrebno dugo vremena kako bi poravnali safove prije nego bi stupili u namaz a ovo se ocito kosi sa smirenoscu koja se trazi u namazu.
Nakon navodjenja slicnih dokaza, Imam Ahmed Zafer El Usmani u svom Umdetul Ahkamu (1/ 290) kaze: “ Cak I kada bismo prihvatili da se serijatom trazi fizicki kontakt ramena I nogu u safovima dosli bismo do pitanja: Da li je potrebno prilepljivanje ramena I nogu u svakom dijelu namaza ili samo u nekim dijelovima? Ako bi rekli da je to potrebno u toku cijelog namaza, mora se zapitati: Kako je to onda moguce u toku sjedenja u namazu? Ako bi,pak,rekli da je fizicko spajanje ramena I nogu potrebno samo u nekim dijelovima namza postavilo bi mu se pitanje: U kojim dijelovima se trazi to sto govorite a u kojima se ne trazi I na osnovu kojih dokaza tvrdite da se spajanje u nekim dijelovima trazi dok se u drugim dijelovima iskljucuje? A ako kazu da se zbog poteskoce prilijepljivanje clanaka I ramena u fazi sjedenja ne trazi onda mi isto to kazemo za fazu stojanja (kijama) jer iste te poteskoce mi nalazimo u toj fazi. Mozete pokusati I uvjeriti se sami…
Prenosi se u Fethul Bariju ( 2/ 612) od Enesa r.a. da je rekao: “Da smo to ucinili( prilijepili nogu uz nogu) sa nekim on bi pobegao od nas kao divlji magarac.” Ovo jasno upucuje na to da Enes r.a. nije to radio nakon smrti Bozijeg Poslanika sto znaci da to nije radnja koja se trazi sunnetom Bozijeg Poslanika a.s. Jer,da je to bio Sunnet niko od ashaba Bozijeg Poslanika a.s. to ne bi ostavio iz ljubavi prema njemu I iz straha od negodovanja ostalih ashaba. Takodje, ljudi nisu voleli neke stvari I govorili su ovako o nekim stvarima samo ako te stvari nisu bile od normalnih stvari u namazu tj. Od stvari koje su se praktikovale u namazu za Bozijim Poslanikom a.s.
Sejh Ebu Asim Bedrul Islam
Bibliography
Ahmad ibn ‘Ali ibn Muhammad ibn Hajar al-’Asqalani, Fath al-Bari bi Sharh Sahih al-Bukhari, 17 vols (Riyadh: Dar Tayyibah, 2005).
Badr al-Din Abu Muhammad Mahmud ibn Ahmad al-’Ayni, ‘Umdat al-Qari Sharh Sahih al-Bukhari, 25 volumes (Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyyah, 2001).
Muhammad Zakariyya Kandhlawi, Lami’ al-Darari ‘ala Jami’ al-Bukhari, 3 volumes (Karachi: H M Sa’id, no date).
Sayyid Anwar Shah Kashmiri, Fayd al-Bari ‘ala Sahih al-Bukhari, 6 volumes (Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyyah, 2005).
Zafar Ahmad ‘Uthmani, Imdad al-Ahkam, 4 volumes (Karachi: Maktabah Dar al-’Ulum Karachi, 1421 AH).
Sa engleskog preveo: Sami Dzeko