PDA

View Full Version : NAUKA--Sve sto je vezano za skolu


tmusa
27-11-2008, 01:49
Koliko znam ova tema jos nije otvarana...Ja zelim da je zapocnema tako sto cemo mi koji zavrsavamo skolu i koji smo u srednje pisati ovde sve porbleme koje imamo i zajedno ih resavati na najbolji moguci nacin...NADAM SE DA CE SE OVA TEMA SVIDETI SVIMA KOJI NESTO IZUCAVAJU...:pljesak::pljesak::pljesak:

tmusa
27-11-2008, 01:52
taman sam hteo na onom drugom topicu da kazem toci da je valjda ocigledno da topic koji se zove fotojonizacija nije od opsteg interesa, kad mi pade na pamet da, mada to iz danasnje perspektive gotovo smesno zvuci, ovaj pojam zapravo ima neku jeste-li-znali-da istorijsku vrednost iz makar dva razloga:

1. eksperimentalno otkrice fotojonizacije (iliti fotoelektricnog efekta) je istorijski bilo relativno kljucno za prihvatanje neophodnosti uvodjenja i utemeljivanje nekih osnovnih pojmova kvantne mehanike.
iz danasnje perspektive eksperiment se moze iskoristiti makar kao jedan od jednostavnijih primera tzv. dualnosti (dualiteta?) cestica i talasa, u ovom konkretnom slucaju cinjenice da se svetlost sastoji od diskretnih cestica, fotona.

2. mada mnogi cesto zaboravljaju, i mada se radi o istorijskom apsurdu, teorijsko objasnjenje fotoelektricnog efekta je zapravo bio zvanicni razlog za einsteinovu nobelovu nagradu. sto jel svakako cini da stvar zvuci bitno.

elem, da onda probamo da objasnimo sta je fotoelektricni efekat i zasto je makar istorijski bio bitan...

kao sto uopste nije ocigledno (jer je isto posledica kvantne mehanike) ali je iskustveno svima poznato atom se sastoji od pozitivno naelektrisanog jezgra (a ono od protona i neutroni, a oni pak od kvarkova, al to nije bitno) i negativno naelektrisanih elektrona koji oko jezgra kruze po nekim orbitama, donekle slicno kao planete oko sunca:

http://www.bartleby.com/images/A4images/A4atom.jpg


elektroni su vezani za jezgro jer se suprotna naeletrisanja privlace, i potrebno je uloziti neku energiju da bi se od njega odvojili - ovo se zove prosto energija vezivanja E i trebace nam kasnije.


fotoelektricni efekat (ili fotojonizacija) je izbijanje elektrona iz atoma pomocu svetlosti:

http://www.electro.patent-invent.com/electricity/images/photoelectriceffect1.png
(na ovoj slici elektroni su izbaceni i atoma koji se nalaze u metalu, a ne slobodni u gasu, ali nije bitno)

da svetlost nosi neku energiju nije nam (ni tada bilo) cudno - sunce greje, laserom se moze seci metal itd. huja zna i kako je to kada ga yoda uhvati sa svecom pa juri sa svetlosnom sabljom.
da tu energiju moze nekako da preda elektronu mozemo da prihvatimo (tacan nacin predaje energije je malo komplikovaniji i baziran na cinjenici da je svetolost elektromagnetno polje koje vrsi silu na naelektrisane cestice. zapravo i nacin na koji nas sunce greje je isti).

so far so good.

e sad sta je bilo zbunjujuce u eksperimentu?

ljudi su razumno pretpostavljali da je za fotoelektricni efekat jedina bitna karekteristika svetlosti njen intenzitet - sto je svetlosni snop sjajniji mora da nosi vecu energiju.
i to jeste tacno.
i taj intenzitet su oni nekako znali da mere, a recimo da je i oku ocigledno, pa detalji nisu bitni.

iz ovoga su dalje zakljucili da ako neki materijal obasjaju intenzivnijom svetloscu ono sto ce sigurno da se desi je da iz njega krene da izlece vise elektrona i sa vecom brzinom (kinetickom energijom).

e, ovo se ispostavilo da nije bas tako.

kao sto znamo svetlosni snop pored intenziteta ima jos jednu bitnu karakteristiku, a to je boja.
tehnicki boju svetlosti opisujemo frekvencijom f, potpuno isto kao sto i "boju" glasa opisujemo frekvencijom, niski tonovi su niske frekvencije, visoki tonovi visoke.
kod svetolsti recimo plava boja odgovara visoj frekvenciji nego crvena. u dugi su boje monotono poredjane po frekvencijama.

al ovo se za fotoelekticni efekat smatralo nebitnim.
iz perspektive klasicne fizike ako imamo plavi i crveni snop svetlosti istog intenziteta (znaci nose istu ukupnu energiju) kada tim snopovima obasjamo isti materijal trebalo bi da vidimo isti efekat.

al jok.

ispostavlja se da ako materijal (neki imaginarni, nije bitno za koji bi bas ove dve boje ovako radile) obasjamo crvenim zrakom, ne desava se nista.
ako ga pak obasjamo plavim snopom istog intenziteta, elektroni krenu da vrcaju ko kokice.

e ovaj iznenadjujuci efekat je einstein (ako ne prvi, onda poslednji) objasnio tako sto je smelo pretpostavio:

da se svetlost zapravo sastoji od mnogo diskretnih ("kvantovanih") cestica, fotona.
i da svaki foton ima energiju proporcionalnu frekvenciji svetlosti, tacnije h*f, gde je h tzv plankova konstanta.

gore pomenuti plavi zrak zapravo ima manje fotona ali vece energije, dok crveni ima vise fotona ali manje energije.

posto fotoni interaguju sa elektronom jedan po jedan, energija jednog fotona mora biti veca od energije vezivanja da bi taj elektron bio otrgnut od jezgra, znaci h*f > E.
i u ovom konkretnom primeru plavi foton ima dovoljno energije da izbije elektron iz atoma, dok crveni nema.
i posto nijedan crveni foton nema dovoljno energije da jonizuje atom, mos ti da ih saljes kolko hoces (svetlosni snop moze biti bilo koliko sjajan), dzaba ti.

i to se ispostavi kao tacno.
i on dobi nobelovu nagradu.

kurioziteta radi:
In the original film trilogy lightsaber blades were blue, green, or red. Red is usually associated with the Sith whereas blue and green colors are usually associated with the Jedi.
i zato pravda (usually) pobedjuje!

tmusa
27-11-2008, 02:02
Atmosfera

Glavni članak: Zemljina atmosfera (http://sh.wikipedia.org/wiki/Zemljina_atmosfera)

Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a proteže se više stotina kilometara iznad površine. Sastavljena je od 78% dušika (http://sh.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ik), 21% kisika (http://sh.wikipedia.org/wiki/Kisik), 1% argona (http://sh.wikipedia.org/wiki/Argon), te nešto vodene pare (http://sh.wikipedia.org/wiki/Voda), ugljik dioksida (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugljik_dioksid&action=edit&redlink=1) i drugih plinova (http://sh.wikipedia.org/wiki/Plin).
Slojevi atmosfere:
troposfera je najdonji i najgušći dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadrži velike količine vodene pare.
stratosfera sadrži ozon (http://sh.wikipedia.org/wiki/Ozon) koji nas štiti od štetnog zračenja iz svemira. Temperatura je u nižim slojevima stratosfere stalna, a u višim slojevima raste. Vjetrovi koji pušu u stratosferi dostižu brzine od nekoliko stotina km/h.
mezosfera je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature.
ionosfera (termosfera) sadrži ione (http://sh.wikipedia.org/wiki/Ion), električki nabijene čestice. U ovom se sloju pod utjecajem sunčevog vjetra stvara polarna svjetlost (http://sh.wikipedia.org/wiki/Polarna_svjetlost). Temperatura raste, sve do visine 400 km.
egzosfera je prijelazno područje prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom, prostire se iznad 400 km visine.Prijelazna područja između slojeva atmosfere su tropopauza, stratopauza i mezopauza.

Biosfera

Glavni članak: Život (http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivot)
Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji život. Životni oblici čine biosferu planeta. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji započeo prije otprilike 3.5 milijardi godina. Životne zajednice (biomi) nastanjuju gotovo cijelu površinu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih arktičkih (http://sh.wikipedia.org/wiki/Arktik) i antarktičkih (http://sh.wikipedia.org/wiki/Antarktika) područja, do gusto naseljenih područja oko ekvatora (http://sh.wikipedia.org/wiki/Ekvator).

Hidrosfera

Glavni članak: Ocean (http://sh.wikipedia.org/wiki/Ocean)
Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu (http://sh.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Dev_sustav) na čijoj površini ima tekuće vode. Voda pokriva 71% Zemljine površine. Najveći dio vodenih površina su morske (97%), a manji dio čini slatka voda (3%). Tekuća voda održava se na površini Zemlje zahvaljujući spoju odgovarajućih pogodnih uvjeta: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.
Zemljina orbita nalazi se izvan područja u kojem je dovoljno toplo da bi se održala tekuća voda. Bez malog efekta staklenika koji zadržava toplinu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila. Paleontološki (http://sh.wikipedia.org/wiki/Paleontologija) nalazi upućuju na razdoblje u Zemljinoj povijesti u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a površina se smrznula tijekom 10 do 100 milijuna godina.
Na planetima poput Venere (http://sh.wikipedia.org/wiki/Venera_%28planet%29) vodena para se pod utjecajem ultraljubičastog svjetla razlaže na vodik (http://sh.wikipedia.org/wiki/Vodik) i kisik (http://sh.wikipedia.org/wiki/Kisik), vodik se ionizira i (djelovanjem sunčevog vjetra) odlazi iz vanjskih slojeva atmosfere. Oslobođeni kisik se veže u mineralne spojeve na površini. Ovaj proces je spor, ali se smatra da je glavni razlog zbog kojega na Veneri nema vode. Na Zemlji ozonski (http://sh.wikipedia.org/wiki/Ozon) omotač apsorbira većinu ultraljubičastog zračenja u višim slojevima atmosfere i smanjuje opisani proces. Osim toga, magnetosfera štiti ionosferu od izravnog utjecaja sunčevog vjetra.
Vulkanski procesi stalno izbacuju vodenu paru iz unutrašnjosti. Procijenjeno je da minerali u Zemljinom plaštu sadrže 10 puta više vode nego je ima u oceanima, iako većina nje nikada neće biti oslobođena.

Reljef


Unutrašnjost

Sastav Zemlje Željezo (http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezo) 34.6% Kisik (http://sh.wikipedia.org/wiki/Kisik) 29.5% Silicij (http://sh.wikipedia.org/wiki/Silicij) 15.2% Magnezij (http://sh.wikipedia.org/wiki/Magnezij) 12.7% Nikal (http://sh.wikipedia.org/wiki/Nikal) 2.4% Sumpor (http://sh.wikipedia.org/wiki/Sumpor) 1.9% Titanij (http://sh.wikipedia.org/wiki/Titanij) 0.05% Slično kao i kod drugih terestričkih planeta, unutrašnjost Zemlje je podijeljena u više slojeva:
vanjska kruta kora
tekući omotač (plašt)
tekuća vanjska jezgra
unutrašnja kruta jezgra Kora

Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Na granici kore i omotača nalazi se Moho-sloj, poznat i kao Mohorovičićev diskontinuitet (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mohorovi%C4%8Di%C4%87ev_diskontinu itet&action=edit&redlink=1) prema hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću (http://sh.wikipedia.org/wiki/Andrija_Mohorovi%C4%8Di%C4%87). Materijal iz unutrašnjosti stalno izlazi na površinu kroz vulkanske (http://sh.wikipedia.org/wiki/Vulkan) otvore i pukotine na oceanskom dnu. Većina Zemljine površine je mlađa od 100 milijuna godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4.4 milijarde godina.
==== Omotač ====
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/16/Jordens_inre_med_siffror.jpg/280px-Jordens_inre_med_siffror.jpg (http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Jordens_inre_med_siffror.jpg) http://upload.wikimedia.org/skins/common/images/magnify-clip.png (http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Jordens_inre_med_siffror.jpg)
1 kruta jezgra, 2 rastaljena jezgra, 3 te 4 Omotač, 5 Kora


Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omotač. Sastoji se od spojeva bogatih željezom i magnezijem. S dubinom raste i tlak (http://sh.wikipedia.org/wiki/Tlak), a s tlakom se mijenja i točka taljenja (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=To%C4%8Dka_taljenja&action=edit&redlink=1). Stijene u višim slojevima nalaze se u polurastopljenom, plastičnom stanju, a u većim dubinama su krute. Materijal se kreće ("teče") vrlo sporo zbog visoke viskoznosti (http://sh.wikipedia.org/wiki/Viskoznost).

Jezgra

Kako je prosječna gustoća Zemlje 5515 kg/m3, a gustoća materijala na površini samo oko 3000 kg/m3, očito se gušći materijal mora nalaziti u jezgri. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije 4.5 milijardi godina, Zemlja je većinom bila rastopljena. U procesu koji nazivamo diferencijacija (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Diferencijacija&action=edit&redlink=1) teži elementi su potonuli prema središtu, a lakši su se skupili uz površinu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od željeza (80%), nikla i silicija.
Jezgru dijelimo u dva dijela, unutrašnju krutu jezgru polumjera (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Polumjer&action=edit&redlink=1) oko 1250 km i vanjsku rastaljenu jezgru koja se pruža do polumjera 3500 km. Smatra se da je unutrašnja jezgra u kristalnom (http://sh.wikipedia.org/wiki/Kristal) obliku, a vanjska sastavljena od tekućeg željeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i miješanje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara zemljino magnetsko polje (http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zemljino_magnetsko_polje&action=edit&redlink=1).

sabina 2
27-11-2008, 23:44
e tmusa ovo je supper....bas mi je bilo potrebno,,,radila sam neki seminarski iz Ekologije......bas ti hvala

tmusa
27-11-2008, 23:59
sad moram ja hemiju, kad niko nece

Osamu Shimomura Martin Chalfie Roger Y. Tsien

http://bp1.blogger.com/_fp-zyFLIhXg/RxTxd_Y4dxI/AAAAAAAAA1I/XVrnHLAXisM/s400/242-jellyfish.jpg


mei
Oct 9 2008, 17:35

lepo blista ova fluoroscentni protein.

prva nagrada je dodeljena za otkrice proteina koji zraci fluoroscentno zeleno kada je osvetljen ultraljubicastom svetloscu;
druga za primenu ovog otkrica u pracenju bioloskih procesa u organizmu;
i treca za prosirenje spektra boja fluoroscentnog zracenja sto omogucava istovremeno pracenje razlicitih bioloskih procesa. (naucih nesto danas ;-))

paculla
Oct 9 2008, 18:10

ovaj prvi naucnik je hemicar koji je radio na institutu za pomorsku biologiju (da li se to tako kaze?). bavio se porucavanjem ovih meduza i prvi je izolovao "zeleni protein". javlja mi se da je godinama morao da objasnjava zasto se time bavi i cemu to koristi svaki put kad je pisao neki zahtev za finansiranje projekta. autoflorescencija kod zivotinja, so what?

mei
Oct 9 2008, 19:40

nazalost, cesto je tako, bar u prirodnim naukama. pojedinci dobiju Nobelovu nagradu za svoja otkrica nakon ~30-40 godina.

neko iz tima u medjuvremenu premine, te nagradjen bude samo preziveli. setih se sad slucaja sa prvim eksperimentalnim otkricem neutrina 1956.-e godine od strane Reins-a i Cowan-a. prvi je dobio Nobelovu nagradu 1995., dok je drugi ranije preminuo. ili Ramonda Davisa-a koji je 30 godina detektovao neutrina sa Sunca u eksperimentu Homestake, pokazao da ih stize dosta manje nego sto je predvidjeno, pojedini su ga osporavali, da bi bio nagradjen 2002.-e, nakon sto su njegovi rezultati bili potvrdjeni od strane 5-6 drugih eksperimenata.

tmusa
28-11-2008, 00:02
http://www.risk-evaluation-forum.org/anon1.htm

Lociran na francusko-svajcarskoj granici, Large Hadron Collider je najveci eksperiment u istoriji nauke. Subatomske cestice bice sudarane pri brzinama bliskim brzini svetlosti, i ocekuje se da podaci koji na taj nacin budu dobijeni oznace pravu revoluciju u fizici. Medjutim, postoje naznake (link iznad je jedan pesimistican, ali ipak moguc scenario) da bi sudar (kojim ce se na tren simulirati uslovi jednaki onim u najranijem detinjstvu Svemira) dovesti do nezeljenih efekata. Jedan od tih bi moglo biti stvaranje mikro crnih rupa, koje bi, ukoliko se potrefi par teshko potrefivih stvari, mogle da budu zarobljene u centru Zemlje i odande polako pochnu da gutaju planetu nam. Drugi bi moglo biti stvaranje tzv. strangeleta, specifichnog tipa materije, koji bi takodje pod odredjenim (malo verovatnim) okolnostima mogao da izazove kraj sveta.
Po zvanicnim projekcijama, mogucnost da se ovako nesto dogodi je ravna mogucnosti da neko triput zaredom dobije sedmicu na lotou, a po naucnicima koji spadaju u grupu krajnjih pesimista, izmedju 2-11 odsto.
Za mene lichno, i ona zvanicha verzija dopushta mogucnost koja je preterana. I 0,00000000001 odsto je previshe ako je ulog takav kakav jeste.

Eto, voleo bih da chujem shta cenjeni forumashi misle o ovome.
BraveMargot



Ja redovno citam New Scientist i u skoro svakom clanku iz fizike vidim da se naucnici silno uzbudjuju oko nalaza koji se ocekuju iz eksperimenata u Large Hadron Collideru. Nijednom nisam naisla na spekulacije o tome da ove studije mogu izazvati tako katastrofalne poremecaje u strukturi Zemlje ili univerzuma. Na sajtu CERN-a pruzeni su odgovori na vecinu ovih pitanja, posto nisam fizicar ne mogu da procenim da li je sve zaista tako jednostavno, no meni deluje logicno da energija koju ce akcelerator generisati prilikom kolizija cestica nije uopste velika (na nivou je energije roja komaraca) i da kosmicki zraci oko planeta izazivaju slicne kolizije na mnogo vecim energetskim nivoima a do sada nisu izazvali nikakve poremecaje.

Na sajtu CERN-a je tekst o bezbednosti LHC-a. (http://public.web.cern.ch/public/en/LHC/Safety-en.html) Pominju se i mikro crne rupe i strangeleti, a tu su i linkovi na nekakve zvanicne izvestaje o bezbednosti LHC postrojenja kao i opisi svih eksperimenata koji ce se sprovesti uz pomoc LHC-a.

mei



Energija centra mase u LHC-u je 14 TeV (1.4 x 10^{13} eV), poredjenja radi flux kosmickih zraka iste energije je oko nekoliko cestica po metru kvadratnom po godini. Predvidjeno je i postojanje ultra-visoko energetskih kosmickih zraka (UHEC rays)
sa energijama vecim od 10^{21} eV, i njihov flux je oko 1 cestice po kilometru kvadratnom na 100 godina (u toku su planovi za experimentalnu detekciju ovih UHEC-ova).

tmusa
04-02-2009, 19:10
Imam dva zadatka mnogo zeznuta,ustvari ja sam piokusavo ali ne ide i naso sam resenje da neko mozda od vas zna...ako zna neka objasni i uradi ove zadatke iz fizike:
1. Koliku kolicinu uglja cija je toplotna moc 2 g*MJ/Kg(KAMENI UGALJ),treba sagoreti da bi se dobila toplotna energija koja je jednaka energiji veze 1 mol He.Koliko je,neko,EV?
ako imamo formulu g=Q/M...Q-toplotna energija
ovo sam ugrabio na brzaka da prepisem imalo je nesto Eu=Ev1=Na...?????
2 Koliko puta je jezgro U(urana) veceg poluprecnika od jezgra He(helijuma)...ako imamo formulu
r=r0*trecikoren od A
ovo sam ugrabio da prepisem rU/rHe=...?Do veceras mi treba do 23:00

Elvis-Eko
04-02-2009, 19:22
Imam dva zadatka mnogo zeznuta,ustvari ja sam piokusavo ali ne ide i naso sam resenje da neko mozda od vas zna


Hahahahaha joj tmusa kralju :smeh2:

tmusa
04-02-2009, 19:40
Hahahahaha joj tmusa kralju :smeh2:
NEZNAS?.....:smeh2::smeh2::smeh2:...Brate ako ovo uradim mozda dobijem neke predispozicije kod Fikad da ugrabim 5 i posle jos malo da ga obradjujem i kraj...

Crni Gruja
04-02-2009, 20:38
Pa bi ti to preko nasih ledja a? E nema, i ja sam moje ocene zaradjivo sam, ima i ti :D

Chupka_
04-02-2009, 20:41
Imam dva zadatka mnogo zeznuta,ustvari ja sam piokusavo ali ne ide i naso sam resenje da neko mozda od vas zna...ako zna neka objasni i uradi ove zadatke iz fizike

Jesi li ti rjesavao onaj kviz "Ko je tvoj idol":p....morat ces da cekas Adnana:p

supergirl
04-02-2009, 21:18
jesi l nasao resenja? ja mogu ovo da uradim!

supergirl
04-02-2009, 21:37
2. Koliko puta je jezgro U(urana) veceg poluprecnika od jezgra He(helijuma)...ako imamo formulu r=r0*trecikoren od A
Znaci teba da izracunas poluprecnik jezgra urana i helijuma, tj,njihov odnos.
To radis po relaciji:
r=ru*3.korijen iz A (atomski broj).



-ro je konstanta i iznosi 1.2*10na-15m
-A(atomski broj) helijuma je 4,a urana 238.
ostalo je matematika.....


r u/ r he=3.korijen iz 238/3.korijen iz 4= 3.korijen iz 238/4=3.9

supergirl
04-02-2009, 21:49
1. Koliku kolicinu uglja cija je toplotna moc 2 g*MJ/Kg(KAMENI UGALJ),treba sagoreti da bi se dobila toplotna energija koja je jednaka energiji veze 1 mol He.Koliko je,neko,EV?
q1=29MJ/kg
q2=4.5MJ/kg

E1=28.4MeV=45.44*10na-13J
E ukupno=Avogadrov broj * E1 = 2.74*10na12J
q1=Q/m,odakle sledi da je Q=q1m a to je u stvari Eukupno
pa je odatle me Eukupno/q1 a kad uvrstimo podatke dobijamo da 0.0944*1.na6kg,tj. 94.4tone.



Za anseg idola,ovo je laganica...
Njega cemo zvati kad meni bude trebalo resenje "zaznutog zadatka" :).

Chupka_
04-02-2009, 21:54
ene preduhitrila si me ....
upravo sam htjela da postavim zadatak.... no kako god bitno je da je Tmusa dobio rjesenje....

adnan
04-02-2009, 22:21
Bravo supergirl, ako ti zapne za posao javi se. ;)

ursuljanka
05-02-2009, 18:19
Moj fakultet u malom-mislim da necu cesto ulaziti na ovu temu:uhhhh::ne ne::D.
Salim se,tmusa-super ti je zamisao,mozda nekad nesto i dodam:zvizdi::)

tmusa
05-02-2009, 18:28
Za anseg idola,ovo je laganica...????
Njega cemo zvati kad meni bude trebalo resenje "zaznutog zadatka" :).
Ko je IDOL?Ja cu uvek pomoci kad bude trebalo bilo sta ali je bio problem sto fiko nije kod nas radio ovo sranje nego je bio na dzenazu nekog prijatelja pa sam hteo da ga preduhitrim i da iscupam ocenu...Hvala za ovaj kameni ugalj radio sam ga ali pogresno a prvi sam nasao u zbirku posle...HVALA VALIDA