Unicknnamed
22-11-2008, 20:18
Definicija kurbana
Kurban je: klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.
1. Historijat kurbana
Propisan je druge godine po Hidžri, kao i zekat i bajram-namazi. Utemeljen je Kur'anom, sunnetom i idžmaom (konsenzusom) svih muslimana, evo nekih dokaza za to:
Kur'an:” Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Kevser, 3.)
Sunet:” Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme kurbanskog Bajrama uraditi, a to je tada ujedno i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu “... (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet prihvaćen je među svim muslimanima i u svim vremenima.
Smisao (hikmet) kurbana je: Zahvalnost Gospodaru na brojnim blagodatima, posebno blagodati života i zdravlja, i što nam iz godine u godinu daje priliku otkupa za učinjene grijehe.
Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plaćena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamijeniti prinošenje žrtve - kurbana.
2. Propis (hukm) kurbana: Kurban je vadžib za svakog slobodnog, imućnog muslimana koji nije musafir na dan Kurban-bajrama (El-Hidaje fi šerh bidajetil-mubteda, 2/354)
Dokaz tome su Resulullahove, s.a.v.s, riječi: ”Ko ima mogućnosti da zakolje kurban pa ga ne zakolje, neka se ne približava našoj musali (mjesto gdje se klanja bajram-namaz)“ (Subulus-selam, 4/178, hadis 1.265).
3. Uvjeti (šartovi) valjanosti kurbana:
a)Uvjeti da bi kurban bio vadžib: Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba smatra se imućnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
b)Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje obično štete po zdravlje životinje ili utiču na kvalitet i količinu mesa. Resulullah, s.a.v.s, kaže:” četvero ne može biti kurban: životinja jasne ćoravosti, bolesna očitom bolešću, sakata vidljivom mahanom i iznemogla i neuhranjena životinja.”(Subulus-selam, 4/182, hadis 1.267.) Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
c)Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban: Da je ta osoba musliman, slobodana, punoljetana, razumana, imućna, mukim (da nije musafir), da to čini s nijetom kurbana, tj. da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje da bi imala mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šesterici. Za kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajedničkom kurbanu više osoba na dan Bajrama.
4. Vrijeme klanja kurbana: Prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza, za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunnet po hadisu Bera ibn Aziba: ”Prvo čime ćemo početi ovaj naš dan je klanjati bajram, potom se vratiti i zaklati (kurban), ko tako postupi postupio je po našem sunnetu, ko zakolje prije namaza to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbur-raje, 4/212)
Pored prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati drugi i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abasa, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ”Tri su dana klanja a prvi je najbolji.” (Nasbur-raje, 2/213).
Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogućnosti greške koja može biti izazvane pomrčinom, kao i zbog siromaha koji, uglavnom, dolaze danju kao i zbog odstupanja od osnova, a to je - klanje danu.
Ako bi prošlo vrijeme klanja a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u običajnom pravu (urfu) računa kao i zavjetni kurban.
Ako se namijenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi, a potom se pojavi prvi, najbolje je zaklati oba. Ako bismo zaklali prvi - dovoljno je, ili drugi - pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/606).
5. Koje životinje mogu biti kurban
a) Kurban može biti samo jedna od “behimetul en'am”: deva, krava ( od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika, s.a.v.s, ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom, baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah, s.a.v.s, zaklao je za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati, a on je radio ono što je najbolje.
Sve što je kurban teži i skuplji bolji je, shodno Allahovim, dž.š, riječima: ”Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (El-Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova dini islama.
b) Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godinu ili ovca od šest mjeseci.
6. Jedan kurban dovoljan je za jedno domaćinstvo. Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejuba: U vrijeme Resulullaha, s.a.v.s, čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.
7. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba. U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom, s.a.v.s, u godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” (Muslim, 2/955, hadis 1.318.)
8. Lijepo je (mendub ) u vezi s kurbanom slijedeće:
a.čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushićenja za tim ibadetom.
b.Obilježiti ga vješanjem nečega oko vrata, poistovjećujući ga time s hedjom (kurbanom za one koji obavljaju hadž).
c.Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožom.
d.Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu, dž.š, (kurbet) a takva djela je bolje uraditi lično sobom nego opunomoćiti drugog.
Resulullah, s.a.v.s, poklonio je Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom a ostale je zaklao Alija, r.a. (Nejlul-evtar, 5/105)
e.Prisustvovati klanju kurbana, shodno riječima Resulullaha, s.a.v.s, Fatimi, r.a: ”Idi do svog kurbana, budi uz njega. S prvim kapima kurbanske krvi brišu se svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA ŠERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN. (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman, El-En’am, 162-163) Prisutni ashab upita: Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane? Za sve muslimane, reče. (Nasbur-raje, 4/219)
f.Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE, ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE. ( U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od tvoga prijatelja Ibrahima)
9. Cilj kurbana kao ibadeta postignut je onog momenta kada se krv prolije. Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trećinu podijeliti kao sadaku a trećinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah, dž.š, kaže: ”... jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (El-Hadždž, 36.)
10. Kurban za drugog: ako je taj drugi živ nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim s njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i s tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El-fikhul-islami ve edilletuhu, 3/635).
11. Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu. Resulullah, s.a.v.s, rekao je: Ko proda kurbansku kožu taj od kurbana nema ništa.” (Nasbur-raje, 4/218.) Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domaćinstvu.
12. Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana. Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s, rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi ćemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)
13. Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlu kitab (kršćanin ili židov)
Molimo Allaha, dž.š, da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin.
Kurban je: klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.
1. Historijat kurbana
Propisan je druge godine po Hidžri, kao i zekat i bajram-namazi. Utemeljen je Kur'anom, sunnetom i idžmaom (konsenzusom) svih muslimana, evo nekih dokaza za to:
Kur'an:” Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Kevser, 3.)
Sunet:” Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme kurbanskog Bajrama uraditi, a to je tada ujedno i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu “... (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet prihvaćen je među svim muslimanima i u svim vremenima.
Smisao (hikmet) kurbana je: Zahvalnost Gospodaru na brojnim blagodatima, posebno blagodati života i zdravlja, i što nam iz godine u godinu daje priliku otkupa za učinjene grijehe.
Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plaćena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamijeniti prinošenje žrtve - kurbana.
2. Propis (hukm) kurbana: Kurban je vadžib za svakog slobodnog, imućnog muslimana koji nije musafir na dan Kurban-bajrama (El-Hidaje fi šerh bidajetil-mubteda, 2/354)
Dokaz tome su Resulullahove, s.a.v.s, riječi: ”Ko ima mogućnosti da zakolje kurban pa ga ne zakolje, neka se ne približava našoj musali (mjesto gdje se klanja bajram-namaz)“ (Subulus-selam, 4/178, hadis 1.265).
3. Uvjeti (šartovi) valjanosti kurbana:
a)Uvjeti da bi kurban bio vadžib: Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba smatra se imućnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
b)Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje obično štete po zdravlje životinje ili utiču na kvalitet i količinu mesa. Resulullah, s.a.v.s, kaže:” četvero ne može biti kurban: životinja jasne ćoravosti, bolesna očitom bolešću, sakata vidljivom mahanom i iznemogla i neuhranjena životinja.”(Subulus-selam, 4/182, hadis 1.267.) Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
c)Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban: Da je ta osoba musliman, slobodana, punoljetana, razumana, imućna, mukim (da nije musafir), da to čini s nijetom kurbana, tj. da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje da bi imala mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šesterici. Za kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajedničkom kurbanu više osoba na dan Bajrama.
4. Vrijeme klanja kurbana: Prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza, za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunnet po hadisu Bera ibn Aziba: ”Prvo čime ćemo početi ovaj naš dan je klanjati bajram, potom se vratiti i zaklati (kurban), ko tako postupi postupio je po našem sunnetu, ko zakolje prije namaza to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbur-raje, 4/212)
Pored prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati drugi i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abasa, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ”Tri su dana klanja a prvi je najbolji.” (Nasbur-raje, 2/213).
Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogućnosti greške koja može biti izazvane pomrčinom, kao i zbog siromaha koji, uglavnom, dolaze danju kao i zbog odstupanja od osnova, a to je - klanje danu.
Ako bi prošlo vrijeme klanja a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u običajnom pravu (urfu) računa kao i zavjetni kurban.
Ako se namijenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi, a potom se pojavi prvi, najbolje je zaklati oba. Ako bismo zaklali prvi - dovoljno je, ili drugi - pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/606).
5. Koje životinje mogu biti kurban
a) Kurban može biti samo jedna od “behimetul en'am”: deva, krava ( od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika, s.a.v.s, ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom, baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah, s.a.v.s, zaklao je za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati, a on je radio ono što je najbolje.
Sve što je kurban teži i skuplji bolji je, shodno Allahovim, dž.š, riječima: ”Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (El-Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova dini islama.
b) Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godinu ili ovca od šest mjeseci.
6. Jedan kurban dovoljan je za jedno domaćinstvo. Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejuba: U vrijeme Resulullaha, s.a.v.s, čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.
7. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba. U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom, s.a.v.s, u godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” (Muslim, 2/955, hadis 1.318.)
8. Lijepo je (mendub ) u vezi s kurbanom slijedeće:
a.čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushićenja za tim ibadetom.
b.Obilježiti ga vješanjem nečega oko vrata, poistovjećujući ga time s hedjom (kurbanom za one koji obavljaju hadž).
c.Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožom.
d.Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu, dž.š, (kurbet) a takva djela je bolje uraditi lično sobom nego opunomoćiti drugog.
Resulullah, s.a.v.s, poklonio je Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom a ostale je zaklao Alija, r.a. (Nejlul-evtar, 5/105)
e.Prisustvovati klanju kurbana, shodno riječima Resulullaha, s.a.v.s, Fatimi, r.a: ”Idi do svog kurbana, budi uz njega. S prvim kapima kurbanske krvi brišu se svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA ŠERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN. (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman, El-En’am, 162-163) Prisutni ashab upita: Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane? Za sve muslimane, reče. (Nasbur-raje, 4/219)
f.Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE, ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE. ( U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od tvoga prijatelja Ibrahima)
9. Cilj kurbana kao ibadeta postignut je onog momenta kada se krv prolije. Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trećinu podijeliti kao sadaku a trećinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah, dž.š, kaže: ”... jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (El-Hadždž, 36.)
10. Kurban za drugog: ako je taj drugi živ nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim s njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i s tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El-fikhul-islami ve edilletuhu, 3/635).
11. Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu. Resulullah, s.a.v.s, rekao je: Ko proda kurbansku kožu taj od kurbana nema ništa.” (Nasbur-raje, 4/218.) Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domaćinstvu.
12. Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana. Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s, rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi ćemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)
13. Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlu kitab (kršćanin ili židov)
Molimo Allaha, dž.š, da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin.